SARAJEVO (AA) - Poruke koje imamo u predizbornoj kampanji u Bosni i Hercegovini ne korespondiraju sa biračima, rekla je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) dr. Nermina Mujagić, profesorica na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.

Tu ocjenu je iznijela, navodi, ako definiramo šta je poruka, kakva je struktura poruke i kako bi ona trebala da izgleda. Ako to posmatramo, kaže prof. dr. Mujagić, onda bi mogli da donesemo takav zaključak.

"To su u principu poruke koje bismo mogli svrstati u jedan tip poruka koje mi u političkoj teoriji zovemo intrapersonalne. To su poruke u kojima je subjekt komunikacije istovremeno i pošiljalac i primalac poruke. Onda imamo tako poruke - moćna BiH, BiH pobjeđuje i niz drugih slogana gdje bi mogli u principu da zaključimo da te poruke korespondiraju sa nekim ličnim karakteristikama lidera koji predstavljaju određene opcije", smatra profesorica Mujagić.

- Zloupotreba naziva BiH -

S druge strane, ono što je primijetila jeste da su te poruke prilično apstraktne, široko postavljene i naglašava da je primijetila i zloupotrebu jednog prekrasnog naziva, a to je Bosna i Hercegovina.

"Bosna i Hercegovina je politička zajednica. Bosna i Hercegovina može biti ideja. Bosna i Hercegovina može biti misao. I vi ako hoćete da formirate bilo koje udruženje ili neku organizaciju ili fondaciju, i ako hoćete da upotrebljavate termin Bosna i Hercegovina, Ministarstvo pravde će vam dati tačno uputstva u kom kontekstu vi to možete da spominjete. Ne možete da koristite taj prefiks bosanskohercegovačko udruženje nego kažete udruženje u BiH. Tako da ono što ja primjećujem jeste da je BiH na određeni način, kao termin, kao pojam, kao politička zajednica izložena, da je zarobljena, da joj je diginitet doveden u pitanje od onih koji koriste taj termin u predizborne svrhe", stava je profesorica Mujagić.

Smatra da se za te iste slogane i poruke također može reći da su agresivni.

"Pa su nam onda te poruke vrlo subjektivne. Igraju na naše emocije, a ne na naš racio. Efekat moći u principu najavljuje ko će da pobijedi. Pa, onda nije ni čudo što imamo ovo što imamo, krađu identiteta, već neke projekcije. Imamo osjećaj da nemamo stvarne izbore nego da imamo simulakrum izbornog procesa u BiH", cijeni profesorica Mujagić.

Prema njenim riječima, vizuelni identitet plakata i bilborda zapravo je ugrozio vizuelni identitet države, entiteta, kantona, grada, mjesne zajednice zato što se plakati postavljaju na mjestima na kojima ne bi trebali biti.

"Ugrozili su javnu površinu, ugrozili su izgled grada, vizuelni identitet mjesta u BiH. S druge strane, ako govorimo o vizuelnom identitetu, ono što meni smeta jeste to isticanje, odnosno ta personalizacija politike. Tu je puno likova koji su slikani kao za lične karte, kao za neke lične dokumente. U nekim situacijama se pojavljuje da je lider zajedno, pored nekog kandidata koji je anoniman. Imamo isto tako da se personalizacija politike ogleda u tome da vi pored stranke morate i da stavite ime i prezime lidera, odnosno predsjednika stranke, da slučajno birač ne bi zalutao", kaže profesorica Mujagić.

Ističe kako, nažalost, birači biraju na osnovu uvida, a ne na osnovu razumijevanja.

"Gdje imate dominaciju, gdje imate ritualizaciju slogana, poruka, to vam je već prvi znak da nemate demokratsko društvo. Znači, lideri jednostavno koriste ono što je najslabije u izbornoj političkoj kampanji i zapravo na taj način oni žele da potvrde postojeći politički poredak", kaže profesorica Mujagić.

Navodi da je bilo nekih manjih inovacija u smislu da se neki plakati urade na način da su političari spontani, prijateljski nastrojeni, porodični, ležerni:

"Ali, s obzirom na našu realnost kakva jeste, onda vi zapravo vidite da je taj vizuelni identitet potpuno u suprotnosti sa stvarnim, realnim životom kojeg građani žive."

Sa prof. Mujagić smo razgovarali i o tome kako je moguće da birači i dalje vjeruju istim ili sličnim sloganima i porukama kao u prethodnim izbornim procesima, ako znamo da te poruke i slogani nisu uopšte ispoštovani.

"Ono što mene brine jeste da se građanstvo već naučilo na jednu frazu: pa dobro, izborna je kampanja, naravno da oni lažu. Naravno da oni nude lažna obećanja ili obećanja koja ne mogu da ispune. To je vrlo opasno sa stajališta političke kulture", upozorava profesorica Mujagić.

- Korak unazad u političkoj kulturi -

Kada govorimo o političkoj kulturi, kaže profesorica Mujagić, ona se temelji u tri kategorije - parohijalnu političku kulturu koja u principu polazi od toga da su građani ili narodi neka vrsta stoke koju treba usmjeravati i govoriti im šta da rade, podanička u principu podrazumijeva da vi znate kako politički sistem funkcioniše i participatorna podrazumijeva da vi tražite od svojih lidera, od vlasti, države da ispuni neka vaša očekivanja.

"Ta, nažalost, ne tako lijepa činjenica da građani ponovno glasaju za iste ili jednostavno da su se navikli na njihove takve poruke govori o tome da smo mi kao bosanskohercegovačko društvo otišli u regresiju. Sa nekog nivoa podaničke političke kulture, gdje smo bili 90-ih godina, mi smo otišli unazad umjesto unaprijed. Tako da imamo sada kombinaciju parohijalno-podaničke kulture što opet govori da mi imamo građanstvo koje je potpuno dezorjentisano. Dezorjentisano znači nije u stanju da razumijeva politički proces, nije u stanju da se hakerski ponaša prema njemu. Kada kažem hakerski, mislim na to da pokuša da detektira koji su to problemi i da na te probleme ukazuje u javnom prostoru i, naravno, da poveže sa onim koji ih predstavljaju da ne koriste takve stvari", ističe profesorica Mujagić.

Slogane i poruke, kaže, ne prave birači, nego prave izborni štabovi, oni ljudi koji su zaduženi u političkim strankama za izbore.

"U ovom kontekstu ne bih rekla da su birači spustili svoje kriterije. Građani su jednostavno potpali pod sve to. Mi smo potrošačko društvo, uzimamo ono što se nudi. Problem je u tome što je naš izborni sistem postao kao buvlja pijaca gdje se svaka ideja prodaje kao roba. Pri tome, mi znamo da je ta roba nekvalitetna, da ona nema neku upotrebnu vrijednost, da je ona samo tu kratkoročno. Kada kažem kratkoročno, znači da osigura nekome način da dođe, da vrši vlast", navodi profesorica Mujagić.