Balkan

U Sarajevu u oktobru međunarodna naučna konferencija o genocidu u Srebrenici

Profesor Mirko Pejanović je ispred Naučnog odbora za pripremu konferencije istakao da je genocid u Srebrenici planetarno pitanje te da čovječanstvo i međunarodna zajednica imaju odgovornost prema tom gradu

Bedrudin Brljavac   | 29.09.2020
U Sarajevu u oktobru međunarodna naučna konferencija o genocidu u Srebrenici Foto: Samir Jordamović/AA

Sarajevo

U Sarajevu je u utorak održana sjednica na kojoj je predstavljen sadržaj Međunarodne naučne konferencije "Genocid nad Bošnjacima, Srebrenica 1995-2020: Uzroci, razmjere i posljedice" koja će se održati 19. oktobra 2020. godine, javlja Anadolu Agency (AA).

Konferencija je prvobitno trebala biti održana u julu 2020. povodom obilježavanja 25. godišnjice genocida u Srebrenici, ali je zbog situacije izazvane pandemijom koronavirusa odlučeno da njeno održavanje bude pomjereno za 19. oktobar u Svečanoj sali Rektorata Univerziteta u Sarajevu.

Organizatori konferenciju su Univerzitet u Sarajevu, Univerzitet u Tuzli, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu i Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu.

Direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava prof. dr. Rasim Muratović izjavio je da ovom konferencijom žele dati naučni doprinos onome što se desilo u julu 1995. godine u Srebrenici.

"Imat ćemo četiri različita panela i različite teme, od historijskih, socijalnih, psiholoških, medicinskih do bioloških. Kompletna naučna misao će dati svoje odgovore. Imat ćemo nove priloge o onome što se desilo u julu u Srebrenici. Nakon konferencije ćemo objaviti i zbornik radova", kazao je Muratović.

Na konferenciju su se do sada prijavila 72 učesnika iz 12 zemalja, uključujući Sjedinjene Američke Države, Holandiju, Norvešku, Francusku, zemlje regiona i Bosnu i Hercegovinu.

Profesor Mirko Pejanović je ispred Naučnog odbora za pripremu konferencije istakao da je genocid u Srebrenici planetarno pitanje te da čovječanstvo i međunarodna zajednica imaju odgovornost prema tom gradu.

"Posebno u smislu ljudske solidarnosti kako bi se prevenirale i otklonile posljedice genocida kako bi ljudi koji su se vratili tamo mogli organizovati svoj socijalni, ekonomski i svaki drugi život, te kako bi se mogli vratiti oni koji to žele i kako bi omogućili da Srebrenica ima demografsko oživljavanje, a ne ono što se sada dešava. I naravno tu ima mjesta da Srebrenica, ako ne administrativni-politički novi status, dobije razvojno-ekonomski status i da svi brinu o Srebrenici", rekao je Pejanović.

Naglasio je da su u Srebrenici najveći problem ekonomija i kršenje univerzalnih ljudskih prava.

"Srebrenica ne treba biti mjesto jednogodišnjeg odlaska i obilježavanja. Treba biti grad i opština koji ima poseban društveno-razvojni status u ovoj državi, da taj društveno-razvojni status osiguramo i kroz podršku Evropske unije i njenih fondova. A drugo je da se nastave sve društvene aktivnosti da se spriječi osporavanje i negiranje genocida", kazao je Pejanović.

Rektor Univerziteta u Sarajevu Rifat Škrijelj je istakao da će poruka ovog naučnog skupa prvenstveno biti da se više nigdje i nikada ne ponovo genocid koji se desio u Srebrenici.

"Pošto još uvijek u BiH imamo ljude koji negiraju genocid, ova dva univerziteta organiziranjem ovog skupa pokušavaju poslati poruku zvaničnicima BiH i parlamentima da prvo u BiH zauzmemo jasan stav i osudimo genocid i izradimo strategiju podrške tom gradu i tom narodu, preživjelim Srebreničanima, da imaju satisfakciju", rekao je Škrijelj, te je posebno naglasio da je potrebno na svaki način spriječiti negiranje genocida u Srebrenici.

"Država BiH na nivou svojih institucija ne bi smjela imati nijednog pojedinca koji negira genocid. To je prvo da bi pravda i zakon bili poštovani. Potom bi trebala postojati strategija razvoja tog kraja. To područje je nakon genocida poprilično osuđeno na stagniranje i to se mora zaustaviti", kazao je Škrijelj.

Ministar za boračka pitanja Tuzlanskog kantona Amir Kulaglić, jedan od članova Naučnog odbora za pripremu konferencije i preživjela žrtva srebreničkog genocida, poručio je da je vrlo važno da se naučni radnici stalno bave istraživanjem genocida u Srebrenici.

"Za nas preživjele žrtve genocida je veoma važno da genocid u Srebrenici, pored toga što je pravna činjenica utvrđena na najvišim sudovima u svijetu, ostane i kao naučna činjenica zapisana za nove generacije koje će nastaviti istraživati sve ono što se desilo u Srebrenici", kazao je Kulaglić, te dodao da je također vrlo važno uraditi mnogo više u smislu revitalizacije života u Srebrenici i stvaranja uslova za preživjele žrtve genocida kako bi se mogle vratiti, raditi tamo i živjeti od svog rada.


Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.
Srodne teme
Bu haberi paylaşın