Balkan

Trideset godina članstva BiH u UN-u: Najvažniji datum za obnovu i potvrdu bh. državnosti u internacionalnim relacijama

Na današnji dan 1992. ispred zgrade UN-a zavijorila se bh. zastava s ljiljanima i ujedno ovaj datum predstavlja jedan od najznačajnijih u historiji BiH

Vesna Besic   | 22.05.2022
Trideset godina članstva BiH u UN-u: Najvažniji datum za obnovu i potvrdu bh. državnosti u internacionalnim relacijama

Sarajevo

Čin prijema Bosne i Hercegovine za ravnopravnu članicu i podizanje zastave sa ljiljanima pred zgradom Ujedinjenih nacija (UN) na današnji dan prije 30 godina, nesumnjivo je najvažniji datum za obnovu i potvrdu bosanske državnosti u internacionalnim relacijama, poručeno je sa današnje redovne sesije "Kruga 99" koja je održana na temu: "Trideset godine članstva BiH u Ujedinjenim nacijama i sadašnji izazovi", javlja Anadolu Agency (AA).

Bosna i Hercegovina je na današnji dan, 22. maja 1992. godine, postala članicom Ujedinjenih nacija, (Rezolucija 757), čime je, kao sukcesor SFRJ, postala ugovorna strana svih konvencija i sporazuma koje je ratificirala SFRJ

Na današnji dan 1992., ispred zgrade UN-a zavijorila se bh. zastava s ljiljanima i ujedno ovaj datum predstavlja jedan od najznačajnijih u historiji BiH.

Generalnoj skupštini UN-a obratio se tadašnji ministar vanjskih poslova Republike BiH Haris Silajdžić, a prijemu je prisustvovao i predsjedavajući državnog Predsjedništva Alija Izetbegović. Istog dana, u UN su primljene i Slovenija i Hrvatska.

Sven Alkalaj, ambasador, stalni predstavnik BiH pri Ujedinjenim nacijama, podsjetio je na dva značajna datuma - 29. februara i 1. marta 1992. godine kada je BiH na referendumu jasno i glasno rekla da želi da bude nezavisna država.

"Tog 5. aprila nas je priznala Evropska unija, dan kasnije SAD i samim tim je otvoren put ka prijemu BiH u članstvu u UN-u. Ni sam taj čin prijave nije išao bez komplikacije. Naime, aplikacija se mora podnijeti mjesec dana za prijem u UN u uredu generalnog sekretara. Međutim, sedam dana prije prijema, 15. maja, je nastala frka jer kao nema aplikacije BiH za UN ili ona koja postoji nije baš važeća, došla je faksom i nije originalni potpis predsjednika Izetbegovića. Međutim, Sarajevo je već tada bilo pod opsadom i jedina mogućnost komunikacije je bila faks", podsjetio je Alkalaj.

Kako je kazao, tekst je ponovno napisan i Silajdžić je potpisao i predali su sekretarijatu UN-a.

Alkalaj je rekao da je, nasreću, sve riješeno i BiH je postala članicom Ujedinjenih naroda.

"Tada se obratio Siladžić. Istakao je da smo se oslobodili od presije ali ne i od agresije. Zatražio je da se sve države uključe u borbu protiv agresije na BiH. Bio je to jedan važan dan prije 30 godina i BiH je postala zemlja članica UN-a. Vidjeli smo da se sve važne odluke donose na Vijeću sigurnosti. Samim tim što smo postali članica UN-a omogućeno nam je i da govorimo na Generalnoj skupštini, međutim, zbog situacije i agresije i dalje smo bili na dnevnom redu i agendi Vijeća sigurnosti gdje se raspravljalo i gdje su se donosile brojne rezolucije o BiH. Bilo je tu dosta i sramnih rezolucija koja su pogoršale stanje. One rezolucije o osnivanju sigurnosnih zona, kaje su bile sve samo ne sigurnosne zone, jer smo imali protjerivanje ljudi, a u sigurnosnoj zoni Srebrenice i genocid", pojasnio je Alkalaj.

Poručio je da se "Ujedinjene nacije nisu snašle u situaciji u BiH, u jednoj takvoj situaciji kako da spriječe i reaguju na zločine koji su učinjeni tokom agresije na BiH".

"Velika poteškoća za nas i u BiH je bio embargo protiv kojeg smo se borili. Mislim da su mnoge stvari pogodavale lobiranju kroz senat i predstavnički dom američkog Kongresa da se izbori većina i da se na taj način prisili predsjednik Clinton da preduzme određene mjere i u vojnom dijelu i dijelu pregovaranja da se zaustavi rat. Tada su došli dejtonski razgovori i sporazumi iz Dejtona kojim je završio rat", istakao je Alkalaj.

Međutim, smatra, da on nije omogućio da BiH prodiše punim plućima na demokratskom putu dajući mnoge kočnice i opstrukcije onima koji ne žele BiH.

"U ovom 30-godišnjem periodu, BiH čim je završen rat, nastavila je svoje aktivnosti u UN-u gdje je učestvovala u mnogim tijelima", pojasnio je Alkalaj.

Dotakao se i članstva BiH kao nestalne članice u Vijeću sigurnosti u periodu 2010-2011. godina.

Kako je kazao, imao je zadovoljstvo da tada bude ministar vanjskih poslova i da kroz rad u Vijeću sigurnosti predstave BiH kao zemlju koja ide ka demokratskom svijetu, koja želi da bude učesnik u rješavanju sukoba i očuvanju mira i sigurnosti.

"U BiH vrlo dobro znaju šta znači rat, ubijanje civila i genocid. Mislim da je BiH svojim iskustvom mnogo doprinijela. Mislim da je BiH imala podršku u svijetu. BiH se pokazala da je u stanju da šalje svoje policijske i vojne stručnjake u brojne zemlje u svijetu", dodao je Alkalaj.

Predsjednik "Kruga 99" Adil Kulenović istakao je da čin prijema BiH za ravnopravnu članicu i podizanje zastave sa ljiljanima pred zgradom UN-a na današnji dan prije 30 godina, nesumnjivo je najvažniji datum za obnovu i potvrdu bosanske državnosti u internacionalnim relacijama.

"Odlučnost čovječanstva, zemalja čitavog svijeta, da potvrdi posebnost države i društva, suvereniteta, cjelovitosti i nezavisnosti BiH svih ovih 30 godina i danas je temelj i najvažniji oslonac u savlađivanju prepreka, scila i haribdi kroz koje je prolazila i prolazi. Da unatoč i nasuprot starih etno teritorijalnih pretenzija Srbije i Hrvatske, nepovratno korača ka zajednici suverenih država i modernih demokratskih zemalja. Historiografija će ovaj period naše burne prošlosti pomno bilježiti, a osvajači falsificirati. Razloga za pokude bit će mnoge", rekao je Kulenović.

Prema njegovim riječima, očekivanja slabijih od moćnih uvijek su temeljena na argumentu morala i iznad stvarnih vlastitih moći i realnih mogućnosti.

"Suočenje sa moćima realpolitike, izvan i iznad načela, principa, deklaracija i rezolucija jesu bolna i nepopravljiva. Ali ni naša upornost i oslonac na vrijednosti čovječanstva, na zastavu u Ujedinjenim nacijama, ne smije posustati. Sven Alkalaj je toga primjer i uzor", izjavio je Kulenović.

Smatra da modernizacija BiH i odbacivanje stoljetne zaostalosti za evropskom modernom, u demokratskom preobražaju po uzoru na zemlje potpune demokracije, savremenog internacionalnog poretka uspostavljenog na principima nepovredivosti državnih granica i ravnopravnosti svakog državljanina, suverene političke volje i identiteta svakog građanina i svakog pojedinca, moraju biti cilj svakog progresivnog državotvornog političkog subjekta.

"Većina čovječanstva pruža i pružat će ruke takvim političkim snagama, kao svojima. Naš bosanski politički narod mora nadići političku zaostalost iz kategorija hegemonijskih i osvajačkih političkih ideologija etnocentrizma susjednih zemalja i odvažiti se na put evropske prosvećenosti u načinu izgradnje države i društva, na temeljnim vrijednostima liberalne demokracije", rekao je Kulenović.

Podsjetio je da je BiH već 30 godina članica Ujedinjenih nacija.

"Države koje još uvijek nisu potpisale sporazum o granicama sa BiH sporazum o granicama, to bjelodano i vidljivo pokazuju. Smutnje koje postoje oko narodnog, etničkog identiteta i slobodne nacije ravnopravnih građana, putokaz je za jasan cilj i istrajnost u očuvanju pozicije BiH u Ujedinjenim nacijama i transformacije političkog uređenja po mjerilima savremene civilizacije. Konačno je došlo vrijeme za odbacivanje plemenskog uređenja i integraciju u modernu demokraciju kao garanta mira, stabilnosti u BiH i ovom dijelu svijeta", dodao je Kulenović.

Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.
Srodne teme
Bu haberi paylaşın