Tržište narkotika u Sarajevu, Bosni i Hercegovini preplavili su amfetamini, psihostimulans koji je zastupljen među mlađom i maloljetnom populacijom koja sve više eksperimentiše sa drogama, što predstavlja jedan od najvažnijih izazova za javno zdravlje i bezbjednost zajednice.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo će u srijedu predstaviti Kampanju za prevenciju i suzbijanje zloupotrebe droga u Kantonu Sarajevo, koja ima za cilj podizanje svijesti o štetnosti droge, značaju prevencije, te edukaciju mladih i šire javnosti o posljedicama zloupotrebe droga.
- Ovisnička scena se značajno promijenila -
Rasema Okić, subspecijalista za bolesti ovisnosti i direktorica Zavoda za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo u razgovoru za agenciju Anadolu ističe da je situacija, kada je u pitanju ovisnost o drogama među djecom i maloljetnicima, drugačija u odnosu na poslijeratni period.
“Poslije rata, ovisničkom scenom su zapravo dominirali ovisnici o heroinu. U bivšoj državi to je bilo tabu, u pojedinim sredinama na prstima su mogli prebrojati takve. Onda se, poslije rata, dogodila ekspanzija. Danas je scena potpuno drugačija. Ovisnika o heroinu gotovo da nema. Odnosno, ne srećemo se sa novim ovisnicima posljednjih pet do deset godina. Oni s kojima mi danas radimo su na neki način bivši ovisnici, odnosno pacijenti koji su na opijatskoj substitucionoj terapiji, u procesu rehabilitacije, resocijalizacije, solidno stabilizirani. Naravno, i ta velika brojka koja je bila godinama pada, s obzirom na to da ljudi odlaze u inostranstvo, umiru, budući da među njima ima i starijih, prijeratnih ovisnika”, kazala je Okić.
Istakla je da su tržište narkotika u Sarajevu, ali i u širem regionu i Evropi preplavili amfetamini, sintetička droga, koji su sve više zastupljeni među mlađom populacijom.
“To je potpuno drugačija vrsta droge u odnosu na heroin. Oni su vrlo zastupljeni na tržištu, a mladima jako interesantni. Mogu biti u obliku praha, u obliku tableta… i izazivaju različite tjelesne, ali i psihičke promjene kod mladih. Mladi ih uzimaju da bi postigli zadovoljstvo, sreću, ushićenost, postali vrlo raspoloženi, euforični, omnipotentni… Ne spavaju, ne jedu dan, dva, tri… dok se potpuno ne potroše u tom psihomotornom nemiru, odnosno ekscitaciji koju je uslovio amfetamin”, pojašnjava Okić.
Dodaje da se često događa da mladi konzumiraju amfetamine čiji sastav ne poznaju te nerijetko traže hitnu pomoć zbog ozbiljnih fizičkih reakcija, poput tahikardije, jakog lupanja srca, nedostatka zraka i uznemirenosti. Upozorava i da se u paketićima s amfetaminima mogu naći i druge supstance, uključujući one koje nisu nužno psihoaktivne.
- Mladi amfetamin ne smatraju drogom -
Ističe da je osnovni problem u tome što mladi amfetamin ne smatraju drogom i vjeruju da je to sredstvo popravljanja raspoloženja, te da nemaju potrebu da se liječe.
“Oni u početku uzimaju amfetamin, a kasnije droga uzme njih. Svi mi mislimo da možemo nešto kontrolirati. Međutim, otmemo se kontroli”, kazala je Okić.
- Faktori rizika -
Prema njenim riječima, faktori rizika za konzumaciju droge mogu se sagledati kroz tri ključna aspekta - ponudu droge, ličnost i uticaj sredine.
“Ponuda postoji i ona je ozbiljan posao i biznis. Ne samo u Sarajevskom Kantonu, u BiH, već i u Evropi i svijetu. Na drugoj strani je samo dijete, mlada osoba i njegova osobnost. Neko ima kapacitete da razluči. Imate fenomen mudrog djeteta - zna šta treba, šta ne treba, šta se smije, šta se ne smije. Neka djeca već maštaju da budu nešto što je daleko od rizika i rizičnih situacija. Znači, faktor je i struktura ličnosti. Gotovo da ne postoji jedan student ili srednjoškolac kojem nije ponuđena neka droga. I mnogi su probali", kazala je Okić.
Dodala je da sredina u kojoj mlada osoba odrasta igra ključnu ulogu u oblikovanju njenog ponašanja i sklonosti prema drogama, a ta sredina su prvo porodica, a onda i škola.
- Savjetovalište za maloljetnike -
U okviru Strategije za borbu protiv zloupotrebe droga u Kantonu Sarajevo 2024-2028. godine planirana je mjera kojom će se sistemski pristupiti pitanju tretmana maloljetnih osoba koje dolaze u dodir sa drogama.
S obzirom na to da nezvanični podaci pokazuju da sve više maloljetnika eksperimentiše sa drogama, tim koji je radio na izradi ove Strategije, kao i tim koji prati njenu implementaciju, ozbiljno su se posvetili provođenju te mjere, te je do sada održan niz sastanaka na ovu temu.
Tim za nadzor nad provedbom strategije sastao se sa ministrom unutrašnjih poslova Admirom Katicom i ministrom zdravstva Kantona Sarajevo Enisom Hasanovićem, a sve kako bi se razmotrile mogućnosti za institucionalnu podršku maloljetnicima. Prvobitno je planirano pokretanje dnevne bolnice za maloljetnike pri Zavodu za bolesti ovisnosti KS-a, no kako sami pojam bolnice dovodi do određene vrste stigmatiziranja, zaključeno je da će se problemima maloljetnika baviti Savjetovalište za maloljetnike koje će raditi svakodnevno, u dvije smjene.
Svi roditelji koji imaju sumnje ili indicije da su njihova maloljetna djeca došla u dodir s drogama, mogu se obratiti Savjetovalištu za maloljetnike putem telefona 033 257 771 ili direktno na adresi Zavoda za bolesti ovinosti KS-a, ulica Nahorevska 173.
- Promovisanje zdravog stila života -
U sklopu preventivnih programa Okić ističe da kao institucija za bolesti ovisnosti također sarađuju i sa školama u Kantonu Sarajevo.
“Uključili smo osme i devete razrede osnovnih škola i sve razrede u srednjim školama. I to smo već počeli od ove školske godine. Radimo predavanje i edukacije. Dakle, tabu ne postoji. Oni (mladi op.a.) između sebe o tome pričaju, ali možda ne pričaju u svojoj kući ili pred nastavnicima. Mi zapravo njima promoviramo zdrave stilove života. Jer to je najbolji način. Nema osobe, a pogotovo mlade, koja nema nešto pozitivno u sebi. I treba, da kažem, ‘iščačkati’ to što je dobro u njima”, kazala je direktorica Zavoda za bolesti ovisnosti.
Tvrdi da je liječenje ovisnosti dugotrajan proces, jer ulazak u svijet droga nije nešto što se događa preko noći. Samo eksperimentiranje s drogom, odnosno štetna upotreba, već dovodi do određenih negativnih posljedica, kao što su problemi u školi, poteškoće u odnosima s roditeljima, finansijske teškoće i druge posljedice koje narušavaju normalno funkcioniranje osobe.
“Nema ovisnika prije osamnaeste godine. Ovisnost se nije razvila u smislu da on ne može ujutru početi dan bez supstance. Ali je ušao na velika vrata u svijet ovisnosti. I što to duže traje, teže ga je liječiti. Jer to je zapravo promjena načina života, stila življenja i načina razmišljanja”, kazala je Okić.
- Porodica kao stub -
Ističe da je zdrava porodica temelj svakog društva i kao takva ključ za njegovo blagostanje. Roditeljima savjetuje da razmisle koliko vremena provode sa svojom djecom i na koji način razgovaraju s njima.
“Potrebno je da razmisle na koji način ih gledaju, kako ih motiviraju, o čemu s njima razgovaraju, da im se posvete, da prate njihova ponašanja, potrošnju novca, školske uspjehe i sl. Ovo važi za sve roditelje, nezavisno o njihovom statusu, bilo kojem - i za samohrane i razvedene roditelje, jer djeca ipak ostaju njihova, ma u kakvim okolnostima živjeli. Trebaju provoditi vrijeme s djecom, da bar imaju pola sata na kraju dana koji provode zajedno. Znam da smo svi zauzeti, da djeca idu u školu, na sport, roditelji rade u smjenama, ali da bar imaju neki izlet, ručak, praznik zajednički. Dakle, pokazati jedan senzibilitet i popraviti komunikaciju sa djecom”, poručila je Okić.
