Balkan

Hrvatska: Suša snizila vodostaj Save kod Zagreba

Na Savi kod Zagreba pojavilo se više pješčanih otoka do kojih se lako dolazi, a rijeku je na više mjesta moguće prijeći gazeći po riječnom dnu

Stipe Majic  | 17.08.2022 - Update : 18.08.2022
Hrvatska: Suša snizila vodostaj Save kod Zagreba Foto: Stipe Majić /AA

Zagreb

Dugotrajne visoke temperature i izostanak oborina utjecale su na vodostaj rijeke Save koja se kod Zagreba na više mjesta može pregaziti, a ove godine presušilo je i malo jezero Bundek koje je povezano s rijekom, javlja Anadolu Agency (AA).

Suša vlada cijelom Europom, pa tako i Hrvatskom. No, klimatološke analize pokazuju da je Mediteran najugroženiji od ljetnih suša, istaknuo je Oliver Rajković, hidrolog Državnog hidrometeorološkog zavoda Hrvatske (DHMZ).

“Podaci nam govore da na moru već četiri mjeseca nije pala ozbiljnija kiša, svega dva ili tri dana zabilježena je kiša preko 5 milimetara po četvornom metru, a riječ je minimalnom iznosu koji ima značaj za biljke. Ova suša definitino je rekordna u posljednje vrijeme. Analizirali smo 2003. i 2012. godinu kao sušne godine, no 2022. ih je premašila i po trajanju sušnih razdoblja i po malim količinama oborina. Sigurno smo u ekstremu”, poručuje Rajković.

- Mjesec dana ozbiljne suše -

U utorak je izmjeren izjednačen povijesni minimum Save na Crncu, nedaleko od Siska, dok hidrološke postaje na Savi trenutno bilježe 20-ak centimetara iznad povijesnih minimuma, što ukazuje da se ovo područje nalazi u stanju izuzetne suše.

Protok Save kod Zagreba je malo iznad 70 kubnih metara u sekundi, što je također jedan od pokazatelja da je već mjesec dana riječ o ozbiljnoj suši. Najmanji ikad zbilježen protok vode u Savi u Zagrebu bio je 48,7 kubnih metara u sekundi, navodi Rajković.

Na Savi kod Zagreba pojavilo se više pješčanih otoka do kojih se lako dolazi, a rijeku je na više mjesta moguće prijeći gazeći po riječnom dnu.

Krški dio Hrvatske, smješten bliže mediteranskom, jadranskom području, jače reagira na lokalne prilike, dok aluvijalni dio zemlje, smješten dublje u kontinentu uz velike rijeke koje izviru daleko od Hrvatske reflektiraju stanje na svom slivu. Riječ je o slivovima Save, Drave, Mure i Dunava na koje manje utječu lokalne oborine.

Te rijeke dulje vremena stagniraju i oborine koje padnu na području Hrvatske vrlo malo utječu na njihove vodostaje jer najveću količinu vode ove rijeke donose iz gornjih, uzvodnih dijelova sliva i reflektiraju stanje u Europi.

- Skoro presušilo jezero na Bundeku -

U Europi također vlada suša, ali je prisutan nešto manji ekstrem u odnosu na primorski dio Hrvatske koji je zabilježio i redukcije vode.

Malo jezero na Bundeku, koje je povezano sa Savom šljunčanim vodonosnikom, ove godine gotovo je sasvim presušilo. Kada se vodostaj Save i podzemnih voda snižava, snižava se i vodostaj Bundeka.

“Značajan doprinos presušivanju Budeka je u tome što Sava s godinama produbljuje svoje korito, a od 1970. godine do danas na području Bundeka razina podzemnih voda spustila se oko pet metara. Slovenske hidroelektrane na Savi sprečavaju pronos nanosa što ubrzava proces dubljenja korita. Ako se Sava spusti za pet metara, za istu visinu snizuje se i Bundek”, upozorava Rajković.

Meteorološke suše u razdoblju 1991. – 2020. u odnosu na 1961. - 1990. povećale su se po intenzitetu, magnitudi, broju ekstrema i broju sušnih razdoblja. Sve kao posljedica globalnog povećanja temperature.

Porast temperature radi klimatskih promjena posljedično povećava evapotranspiraciju i količinu vlage u zraku čime se hidrološki ciklus ubrzava, a što će kao vjerojatnu posljedicu imati češće oborinske događaje visokog intenziteta, ali i dugotrajnije suše u jadranskom području, upozorava DHMZ.

Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.