Elvır Hodzıc
05. august 2026.•Ažuriranje: 05. august 2026.
U Kninu je u srijedu obilježena 31. godišnjica vojno-redarstvene operacije Oluja i Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja, uz prisustvo oko 10.000 građana, saopćili su organizatori.
Obilježavanje je počelo tradicionalnom budnicom ulicama Knina, a zbog visokih temperatura misa u Crkvi Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta održana je u jutarnjim satima umjesto u podne, kako je ranije bilo uobičajeno.
Kod Spomenika hrvatske pobjede Oluja 95 na Trgu "Ante Starčevića" vijence su položili predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, premijer Andrej Plenković, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, članovi Vlade, saborski zastupnici, predstavnici braniteljskih udruženja te porodice poginulih, nestalih i umrlih hrvatskih branitelja.
Središnja svečanost održana je na stadionu NK Dinara, nakon čega je na Kninskoj tvrđavi podignuta hrvatska zastava uz intoniranje državne himne. Pročitana su imena poginulih i nestalih hrvatskih branitelja, održani su počasni plotuni, a prigodne govore održali su najviši hrvatski zvaničnici.
Svjedočenja učesnika najvjerodostojnija
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović istakao je ulogu hrvatskih branitelja i važnost svjedočenja ljudi koji su učestvovali u vojnim operacijama.
Pozdravio je praksu da se na obilježavanju u ime branitelja obrati jedan od učesnika operacija, navodeći da se upravo od njih "najtočnije i najvjerodostojnije" može čuti šta se događalo.
"Svi mi ostali smo dopuna", rekao je Milanović, izrazivši zahvalnost braniteljima i njihovim porodicama.
Govoreći o budućnosti Hrvatske vojske, poručio je da se ona mora prilagoditi izazovima novog vremena.
Podsjetnik na zajedništvo
Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je da operacija Oluja podsjeća kako nijedna prepreka nije nepremostiva uz vjeru u domovinu i zajedništvo.
On je zahvalio hrvatskim braniteljima i najavio zakonske izmjene koje će, prema njegovim riječima, obuhvatiti oko 200.000 branitelja.
"Na zajedništvu koje je pratilo Oluju nastavit ćemo graditi zemlju u kojoj će naša djeca ostajati, zasnivati porodice, stvarati i uspijevati", rekao je Plenković.
Oluja bila legitimna oslobodilačka akcija
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković poručio je da je Hrvatska danas, zahvaljujući Domovinskom ratu, snažna i žilava država.
On je rekao da niko ne može osporiti historijsku činjenicu da je vojno-redarstvena operacija Oluja bila legitimna oslobodilačka akcija.
"Nismo država čiju sudbinu kroje drugi nego akter koji preuzima odgovornost i svojim glasom pridonosi oblikovanju evropske i euroatlantske budućnosti", kazao je Jandroković.
Obilježavanje uz vojne prezentacije i kulturni program
Tokom dana građani i gosti mogli su razgledati naoružanje i vojnu opremu Hrvatske vojske i policije, a održani su i prikazi vojnih sposobnosti te letački program.
Organizirana je i podjela tradicionalnog vojničkog graha, dok je završetak programa predviđen večernjim koncertom na Trgu "Ante Starčevića".
Operacija Oluja trajala je od 4. do 7. augusta 1995. godine. Hrvatska je navodi kao akciju kojom su oslobođena područja pod kontrolom pobunjenih Srba, gdje je bila proglašena takozvana Republika Srpska Krajina.
Prema hrvatskim podacima, operacijom je oslobođeno oko 10.400 kvadratnih kilometara teritorije, odnosno 18,4 posto površine Hrvatske. U operaciji su, prema službenim podacima Hrvatske, poginula 174 pripadnika hrvatskih snaga, dok je 1.100 ranjeno.
Operacija Oluja ostala je jedno od najvažnijih, ali i najosjetljivijih pitanja iz ratova na prostoru bivše Jugoslavije. Dok je u Hrvatskoj obilježavaju kao ključnu vojnu pobjedu i završetak rata, u Srbiji i među dijelom izbjeglih Srba iz Hrvatske smatra se događajem povezanom s masovnim progonom srpskog stanovništva i stradanjima civila.
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja te obljetnica VRO Oluja obilježava se 5. augusta, na dan kad je 1995. godine Hrvatska vojska oslobodila okupirani Knin i petinu svog teritorija, dok je srpsko stanovništvo s ranije okupiranog, etnički očišćenog područja, u izbjegličkim kolonama napustilo Hrvatsku, većinom preselivši na prostor današnje Republike Srbije.
Prema podacima Srpskog narodnog vijeća (SNV) za vrijeme i nakon Oluje više od 200.000 Srba prognano je iz Hrvatske, te ih je ubijeno gotovo 2.000.
