Hrvatska, Albanija i Crna Gora jačaju suradnju u suzbijanju neregularnih migracija

ZAGREB (AA) - U Zagrebu je održan trilateralni sastanak ministara unutarnjih poslova Hrvatske, Crne Gore i Albanije posvećen zajedničkom djelovanju po pitanju migracija kroz povlačenje sredstava iz europskih fondova, suradnju s Frontexom te kroz razmjenu sigurnosnih informacija, javlja Anadolu Agency (AA).

Ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske Davor Božinović istaknuo je nakon završetka trilaterale kako se pitanje migracija na istočnomediteranskoj i zapadnobalkanskoj ruti intenziviralo od kraja 2017. godine te kako je Hrvatska zbog toga, kao članica Europske unije (EU), ojačala dijalog s institucijama EU o ovoj temi.

Ocijenio je kako zapadnobalkanska ruta, kao jedina kopnena ruta, ima potencijal postati najmasovnija ruta za migracije.

„Svi bilježimo porast ilegalnih migranata, u Hrvatskoj je taj broj skoro 70 posto veći u odnosu na 2017. godinu, u Albaniji je zabilježeno šest puta više migranata nego 2017, a kolega Nuhodžić je također detektirao veći broj migranta koji preko Crne Gore nastoje ići dalje“, izvijestio je Božinović.

„Došlo je do promjene strukture migranata. Svi bilježimo da je najveći broj migranata iz zemalja poput Afganistana, Pakistana, Irana i Iraka, što govori o tome da se više ne možemo isključivo koristiti terminima poput izbjeglištvo i izbjeglica, jer ovo su uglavnom ekonomski migranti koji preko naših zemalja pokušavaju doći do konačnih destinacija u zapadnoj Europi, što je s jedne točke gledišta legitimno, ali je s druge točke gledišta, s obzirom na politiku Europske unije koja želi zaustaviti ilegalne migracije te ulaže i sve više će ulagati u zaštitu vanjskih granica, nešto s čime se mi moramo nositi“, poručio je Božinović.

Najavio je kako će se zemlje u regiji s pitanjem nezakonitih migranata morati nositi narednih desetljeća te istaknuo važnost ravnopravnog dijaloga institucija EU s državama jugoistočne Europe koje još nisu EU članice. Upozorio je kako su Bosna i Hercegovina te Crna Gora dobile konkretna europska sredstva za jačanja graničnih kapaciteta. Istaknuo je važnost realizacije sporazuma Crne Gore i Albanije s Frontexom, europskom obalnom i graničnom stražom.

Božinović je kazao kako je Hrvatska prošle godine zabilježila 619 kaznenih djela krijumčarenja ljudi, što je porast za 71 posto u odnosu na 2017. godinu.

Izvijestio je kako se na današnjem sastanku razgovaralo o zajedničkom pristupanju triju država prema raspoloživim europskim fondovima za sprečavanje nezakonitih migracija i organiziranog kriminala koji su raspoloživi i zemljama kandidatima za EU članstvo.

Ministar unutarnjih poslova Republike Albanije Sander Lleshaj ocijenio je kako je 2019. godina početka ozbiljnih pregovora Albanije s EU o članstvu.

„Najvažnija je koncentracija nezakonitih migracija u Albaniji koju želimo smanjiti i na taj način smanjiti njihov priljev u Europsku uniju. Jasno je da zapadnobalkanski koridor postoji zbog krize u Siriji, ali sada je otvoren i za druge migrante iz država poput Pakistana i Afganistana“, kazao je Lleshaj.

Lleshaj je upozorio kako postoji povezanost između migracijskih tokova s tokovima krijumčarenja i kriminalom, kojima treba pristupiti s obje strane, zaključio je.

„Znamo da će se, ako zatvorimo kopnenu granicu, tok preusmjeriti na morsku granicu“, kazao je Lleshaj te poručio kako je Albanija spremna ojačati trilateralnu suradnju.

Uz mentorstvo Hrvatske mogli bismo bolje pristupiti fondovima EU i ojačati naše kapacitete kako bi smanjili pritok migranata, kazao je Lleshaj i dodao kako je važno ojačati instrumente za razmjenu informacija i iskustava, kao i operativnu suradnju triju država i Frontexa.

Ministar unutarnjih poslova Crne Gore Mevludin Nuhodžić istaknuo je kako migracijski izazovi i dalje imaju globalnu dimenziju te kako je u borbi protiv nezakonitih migracija potrebna suradnja država na operativnoj i strateškoj razini.

„Potrebno je i dalje jačati kapacitete graničnih policija, osuvremenjivati tehničko opremanje granica, raditi na povećanju prihvatnih kapaciteta, dosljedno provoditi sporazume o readmisiji i ojačati svakodnevnu operativnu razmjenu informacija, koje su ključne za suzbijanje ilegalnih migracija i koje su izvorište svih drugih oblika kriminala, od organiziranog do ekstremnog vjerskog radikalizma“, rekao je Nuhodžić.

Ukazao je na važnost usvajanja šengenskih standarda, ocijenivši kako su sredstva ranije dodijeljena Crnoj Gori iz ovih fondova pomogla u jačanju graničnih kapaciteta.

Nuhodžić je kazao kako je u Crnoj Gori u zadnjih nekoliko godina procesuirano više od 70 članova krijumčarskih mreža te kako očekuje skoro potpisivanje sporazuma Crne Gore s Frontexom.

„Spremni smo kao mala zemlja pružiti sve svoje raspoložive resurse u suradnji sa zemljama regiona, ali i sa zemljama članicama Europske unije kada je u pitanju ova problematika“, kazao je Nuhodžić.

Sve tri države - Hrvatska, Albanija i Crna Gora, kao članice NATO saveza dijele sigurnosne rizike i u obavezi su sinkronizirati djelovanje kada su u pitanju sigurnosni rizici.