Fond za humanitarno pravo: Predmet "Osmanović" trebalo prepustiti pravosuđu BiH

Fond za humanitarno pravo (FHP) upozorio je kako je predmet Osmana Osmanovića, državljana Bosne i Hercegovine (BiH) osuđenog na pet godina zatvora pred Višim sudom u Beogradu trebalo ustupiti pravosuđu Bosne i Hercegovine u cilju jačanja regionalne saradnje i povjerenja u institucije BiH, javlja Anadolu Agency (AA).

Viši sud u Beogradu donio je 18. februara 2022. godine presudu kojom je državljanina BiH Osmana Osmanovića osudio na kaznu zatvora u trajanju od pet godina, jer je u svojstvu inspektora policije Brčko nečovječno postupao prema jednom pripadniku Vojske Republike Srpske i dvojici civila srpske nacionalnosti koji su bili zatočeni u logoru "Rasadnik", u naselju Gornji Rahić. Sud je Osmanoviću produžio i pritvor u kojem se nalazi od momenta hapšenja i koji će trajati do upućivanja na izdržavanje kazne zatvora.

"Fond za humanitarno pravo smatra da je ovaj predmet od samog početka trebalo ustupiti pravosuđu BiH u cilju jačanja regionalne saradnje i povjerenja u institucije BiH", saopćeno je iz FHP-a.

Osmanović je uhapšen u novembru 2019. godine na graničnom prelazu Sremska Rača između Srbije i BiH nakon čega je pritvoren. Optužen je da je kao jedan od glavnih isljednika u logoru "Rasadnik" u Gornjem Rahiću (Brčko) nečovječno postupao prema Vasiljku Todiću, pripadniku VRS, i civilima Milenku Radušiću, Aleksandru Pavloviću i Radi Simiću. Sud je utvrdio da je Osmanović nečovječno postupao i tjelesno povređivao Todića, Radušića i Simića, dok je za postupanje prema Pavloviću sud utvrdio da se takvo ponašanje optuženog ne može smatrati kao nečovječno postupanje.

FHP je podsjetio kako je odmah po hapšenju Osmanovića, Tužilaštvo BiH zatražilo od Srbije njegovo izručenje i ustupanje predmeta, obzirom da je Osmanović državljanin BiH, da je krivično djelo izvršeno na teritoriji BiH, gdje se nalaze i svjedoci i oštećeni. Zahtjev su institucije Srbije odbile.

"Osmanović nije jedini državljanin BiH koji je uhapšen na graničnom prelazu sa Srbijom i kojem se sudilo pred sudom u Srbiji. Naime, u julu 2018. godine uhapšen je i Husein Mujanović protiv kog se i dalje vodi postupak pred sudom u Srbiji. Izuzetak od ovog pravila je jedino slučaj Edina Vranja, takođe državljanina BiH kojeg su srpske vlast uhapsile prošle godine i koji je izručen pravosuđu BiH", navode iz FHP-a i dodaju:

"Karakter sukoba na prostoru bivše Jugoslavije zahtjeva da se procesuiranju osumnjičenih za ratne zločine pristupi regionalno, odnosno da postoji čvrsta saradnja između tužilaštava u regionu. Ta saradnja mora da bude čvrsta ne samo radi efikasnijeg procesuiranja ratnih zločina, već i zbog povjerenja žrtava u institucije koje procesuiraju ove zločine. Državljani BiH koji su osumnjičeni za ratne zločine i koji budu uhapšeni na teritoriji Srbije moraju biti predati pravosuđu BiH na dalje postupanje. S druge strane, kada tužilaštvo BiH podigne optužnicu protiv državljana Srbije koji se i nalazi na teritoriji Srbije taj predmet se odmah ustupa TRZ Srbije i postupak se dalje vodi pred sudom u Srbiji."

Fond za humanitarno pravo zaključuje kako su odnosi između BiH i Srbije već neko vrijeme opterećeni brojnim problemima koji se tiču odugovlačenja i nespremnosti Srbije da prizna presudu suda BiH u slučaju generala Novaka Đukića; nemogućnošću vlasti Srbije da efikasno procesuiraju ratne zločine, ali i stanu na put normalizaciji glorifikovanja osuđenih za genocid u Srebrenici i davanja prostora u javnosti ratnim zločincima.

"Suđenje Osmanoviću i donošenje presude je još jedna od prepreka koja će stajati na putu regionalne saradnje između Srbije i BiH koja se tiče suđenja za ratne zločine i suočavanja s prošlošću", poručili su iz FHP-a.