Slučajevi sezonske gripe, COVID-19 i morbila registrovani su u Federaciji Bosne i Hercegovine, javlja Anadolu.
Prema riječima dr. Sanjina Muse, voditelja Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, nalazimo se u visokom intenzitetu aktivnosti gripe, a i COVID-19 je kontinuirano prisutan.
Za Anadolu je govorio o sezonskoj gripi, COVID-u, morbilima i vakcinaciji protiv Humani papiloma virusa (HPV) u Federaciji Bosne i Hercegovine.
"Kada je riječ o gripi, nadzor nad gripom počinje početkom oktobra. Kada je riječ o aktivnosti gripe u ovom trenutku, mi već evidentiramo da je pređen taj epidemijski prag i da se nalazimo u visokom intenzitetu aktivnosti gripe. To znači povećani broj posjeta ambulantama porodične medicine upravo zbog simptoma kao što je kašalj, visoka temperatura, bol u grlu...", rekao je Musa.
Istakao je da su već sredinom decembra potvrdili prve slučajeve virusa gripe.
"I sada na tim mjestima, redovno iz sedmice u sedmicu potvrđujemo da je gripa tu, porast ovog intenziteta aktivnosti bolesti slične gripe je, prije svega, uzrokovan je prisutnošću virusa gripe. Potvrdili smo virus gripe H3N2 i tip B. Pod ovim sindromskim praćenjem se nalazi gripa, COVID i respiratorni sincicijski virus. To je jedan virus koji najčešće uzrokuje respiratorna oboljenja kod male djece. To su te tri osnovne bolesti koje se kriju pod ovim sindromom. I sada se nalazimo na tom visokom intenzitetu, ali on je prije svega u ovom trenutku praćen aktivnošću virusa gripe", pojasnio je Musa.
Virusi se prate i uspoređuju sa prethodnim sezonama, a kako je Musa kazao, aktivnost oboljenja je veća u ovom periodu u odnosu na isti period prethodne godine.
"To je jedan od tih parametara koje pratimo. S tim da je vrhunac aktivnosti gripe i epidemije gripe, obično sredina drugog mjeseca. Trend je u porastu, a svoj vrhunac će da ima sredinom drugog mjeseca i onda kreće da pada. Epidemijska aktivnost traje otprilike od šest do 12 sedmica, kada govorimo o epidemijskoj aktivnosti gripe. Sada ulazimo u tu visoku aktivnost i ona će trajati otprilike do kraja marta", rekao je Musa.
Govorio je i o slučajevima COVID-19 u vrijeme sezonske gripe.
"COVID je kontinuirano prisutan, znači na ovim mjestima gdje testiramo, od desetog mjeseca imamo kontinuirano potvrđene uzorke. Međutim, ono što je sada karakteristično za njega je da se on, prije svega, puno manje testira u odnosu na samu pandemiju kada su testiranje i izolacija bili jedna od mjera kontrole. Sada je on dio ovog sindroma bolesti slične gripe gdje prolazi neprepoznat među tim sindromom i zapravo puno se manje testira. Najviše ga sada detektujemo na mjestima gdje imamo tzv. nadzor nad teškim akutnim respiratornim infekcijama, prije svega na Kliničkom centru u Sarajevu, ali to su uglavnom velikom većinom osobe u visokoj životnoj dobi", izjavio je Musa.
Smatra da je vrlo moguće da se među osobama koje imaju respiratorne probleme nalaze i oni koji imaju COVID-19.
"To je vrlo moguće. Postoje brojni uzročnici koji mogu da zapravo izazivaju ove slične respiratorne simptome. Nekada je njih vrlo teško međusobno razlikovati, atipični su i nemaju neku karakteristiku što bi ih posebno izdvojila u odnosu na neke druge respiratorne bolesti", rekao je Musa.
Govoreći o zaštiti od gripe i COVID-a u zimskim mjesecima naveo je da je jedan od razloga zašto je upravo izražena aktivnost ovih respiratornih oboljenja u ovom periodu taj što veći broj ljudi provodi vrijeme zajedno u zatvorenom prostoru gdje je lakši prenos ovih oboljenja.
"Najvažniji oblik prevencije jeste imunizacija, odnosno vakcinacija. Kada je riječ o drugim preventivnim mjerama, mi govorimo o respiratornoj higijeni, znači kada osoba kiše, kašlje i tako dalje. Također sugerišem onima koji imaju izražene simptome da baš ne idu u okruženje gdje mogu zaraziti druge, pogotovo ako je u njihovom bližem okruženju neko ko može razviti komplikaciju zbog infekcije. Sva ova virusna oboljenja koja sam spomenuo, mogu izazvati upalu pluća. Kod viroza je karakteristično da oni slabe imunološki sistem i ostavljaju mogućnost za sekundarne infekcije - bakterijske, pogotovo kod rizičnih skupina što zapravo treba izbjegavati", istakao je Musa.
Prema njegovim riječima, po jednoj sezoni procjenjuje se da se, kada je riječ o gripi, zarazi između pet i 15 posto stanovništva.
"Ukoliko bi to preveli u neke brojke, u Federaciji BiH bi gripom bilo zaraženo oko 100.000 ili 200.000 ljudi. Kada bi razdvojili po dobnim skupinama, veća je zaraza i veći je broj zaraženih osoba u mlađim dobnim skupinama, znači djeca predškolske i školske dobi, upravo zato što su škole vrlo pogodne u prenosu virusa gripe. Međutim, na svu sreću, i najmanje komplikacija je vezano uz najmlađe uzraste. Ta bolest uglavnom prolazi, ukoliko ide bez komplikacija. Međutim, osobe koje su najrizičnije kada je riječ o virusu gripe, to su osobe starije životne dobi i to su osobe koje imaju već neke druge komorbiditete. Prije svega, osobe s kardiovaskularnim bolestima i osobe s dijabetesom", rekao je Musa.
Naglasio je da virus gripe, osim što može da izazove respiratorne simptome i da izazove i upalu pluća, može da dovede do pogoršanja te osnovne bolesti - pogoršanje dijabetesa, pogoršanje srčanog rada...
- Morbili u Tuzlanskom kantonu -
Ukazao je i na nizak nivo vakcinacije što može dovesti do širenja nekih oboljenja.
"Ono što smo komunicirali tokom pandemije i u ovom postpandemijskom perioda, što zabrinjava jeste da su ostvareni obuhvati imunizacijom vakcinama iz redovitog programa, niži od onih ciljnih vrijednosti. Za neke vakcine su znatno niži, prije svega, za vakcinu protiv morbila, rubeole i zaušnjaka, tzv. MRP vakcina. Obuhvat u ciljnoj dobnoj skupini, znači djece do 24 mjeseca starosti do druge godine, iznosi oko 50 posto, a ciljna vrijednost za morbile, koji su vrlo visoko zarazni, je 95 posto. Znači, zamislite koji je broj osjetljive populacije sada prisutan. Uvijek, pogotovo kada je riječ o MRP vakcini, značajan broj djece se vakciniše i sa zakašnjenjem, nakon druge godine života, to je još nekih 20 posto. Ali evo, uz ovih 20 posto, opet jedan broj djece ostaje nevakcinisan. I ono što sada vidimo, prije svega u Tuzlanskom kantonu sa početkom godine, detektujemo potvrđene slučajeve morbila ili ospica. I to je ono što u ovom trenutku je zabrinjavajuće. Znači, to je jedna vrlo zarazna bolest. Imamo značajan broj osjetljive djece koja nisu redovno vakcinisana i to zapravo pogoduje širenju te bolesti", pojasnio je Musa.
Prema njegovim riječima, iz dana u dan se potvrđuju novi slučajevi morbila.
"I zbog velikog broja osjetljive populacije, postoji tendencija ka širenju epidemije", naglasio je Musa.
- Veliki kašalj u BiH -
Druga vakcinama preventabilna bolest je veliki kašalj, a već ima registrovanih slučajeva u BiH.
"Vidimo i u regionu da je situacija komplikovana. Prije svega u Hrvatskoj, koja ima više od 4.000 slučajeva oboljelih od velikog kašlja. To je također jedna vakcinama preventabilna bolest, za koju postoji sigurno učinkovita vakcina. Mi smo slučajeve velikog kašlja detektovali u novembru i decembru, to je nekih 30-tak slučajeva. Mislimo da je slučajeva ima više, ali da se on zapravo manje testira. U narednom periodu treba da se testira veći broj ljudi. Dio kontrole ovog oboljenja jeste izolacija potvrđenog slučaja. Kod odraslih osoba on može biti neprepoznat. Odrasla osoba se s tim kašljem i izbori", naveo je Musa.
Međutim, smatra da se komplikacije te bolesti mogu javiti kod najmlađe populacije, pogotovo djece do godinu dana.
- Imunizacija protiv HPV-a -
Humani papiloma virus (HPV) jedan je od najrasprostranjenijih u svijetu, a infekcija može dovesti do karcinoma grlića materice kod žena. Najbolje oružje u borbi protiv nastanka bolesti je vakcinacija koja je u Bosni i Hercegovini počela 2022. godine.
Rak grlića materice peti je po učestalosti nakon raka dojke, kože, debelog crijeva i pluća, kada je riječ o ženskoj populaciji. HPV je glavni uzročnik svih slučajeva raka grlića materice, odnosno više od 99 posto slučajeva povezuje se sa HPV virusom. Skoro svaki slučaj raka grlića materice može biti spriječen redovnim skriningom grlića te HPV vakcinacijom.
"Vakcinacija protiv HPV-a je počela u 2022. godine. I to je zapravo prva nova vakcina koja se počinje koristiti nakon 20-tak godina. To je vakcina koja prije svega predstavlja zaštitu od karcinoma, prije svega, karcinoma grlića materice. Primarna ciljna skupina jesu djevojčice završnih razreda osnovne škole, znači sa 13, 14 godine. To je vrlo zgodno jer u tom periodu se daje još jedna vakcina i zapravo na neki način treba iskoristiti tu posjetu da se upoznaju roditelji i djeca sa tom mogućnošću vakcinacije protiv te bolesti. Nažalost, ovaj obuhvat u ovoj ciljnoj populaciji nije zadovoljavajući i želimo da ohrabrimo i zdravstvene radnike i roditelji da se informišu o ovom oboljenju, o ovoj vakcini i da se odazovu na vakcinaciju", izjavio je Musa.
Nešto veći interes je u starijim dobnim skupinama, prije svega u studentskoj populaciji.
"Vakcinacija će se odvijati i u 2024. godini. Vakcine su dostupne i potrebno je samo da se roditelji informišu i da odazovu i dođu sa djecom. Kada je riječ o HPV-u, vi sada vakcinišete djecu za budućnost od 10, 15 godina. Vi tek u budućnosti vidite benefite te vakcinacije. Ali brojke su sasvim jasne. Godišnje se detektuje preko 150 slučajeva invazivnog karcinoma grlića maternice u Federaciji BiH i preko 60 smrtnih slučajeva. Tako da su to podaci koji su tu i koji ukazuju na teret ovog oboljenja od ove bolesti. Vakcina je tu i želimo da pozovemo na vakcinaciju. To je naša poruka", dodao je Musa.
