Balkan

Dan blizanaca u Srbiji: Kako blizanci mogu biti jedinstvene osobe

Istraživački tim Star centra čine ljudi s Filozofskog i Medicinskog fakulteta u Novom Sadu, a od ove godine se priključio i Institut za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo iz Beograda

Aleksandar Savanovic  | 11.06.2022 - Update : 12.06.2022
Dan blizanaca u Srbiji: Kako blizanci mogu biti jedinstvene osobe Foto: Aleksandar Jovanović - AA

Novi Sad

U Rektoratu Novosadskog univerziteta danas je održan "Dan blizanaca" u organizaciji Star centra - Centra za bihejvioralnu genetiku Filozofskog fakulteta, javlja Anadolu Agency (AA).

Ova, sada već tradicionalna manifestacija, okupila je blizance i njihove roditelje i naučne radnike koji se bave istraživanjem fenomena blizanaca. Najmlađi su imali priliku da se zabave u kreativnoj radionici koju su vodili studenti psihologije, dok je za roditelje organizovano predavanje "Kako da pomognete svojim blizancima da budu jedinstvene osobe?".

"Svake godine posvetimo jedan dan blizancima koji su učestvovali u istraživanjima Star centra" ili blizancima koji planiraju da se uključe u istraživanja našeg centra", navodi koordinatorka centra i redovni profesor na Filozofskom fakultetu Snežana Smederevac.

Centar Star ima registar blizanaca, jedini je takav registar u Srbiji i regionu i obuhvata veliki broj podataka o blizancima, kako odraslima, tako i deci koji su učestvovali u naučnim istraživanjima. Registar blizanaca nastao je 2011. godine, i do danas je obuhvatio 2.000 parova, ne samo blizanačkih, nego i porodica s decom među kojom je razlika manja od četiri godine.

"Svi su oni dragoceni ispitanici u našim istraživanjima, koja imaju za cilj utvrđivanje udela gena i sredine, to jest stila života i načina vaspitanja, odnosa prema deci na naše različite životne adaptacije. Da li smo zadovoljni životom ili imamo nekih problema koji nas onemogućavaju da se na prvi način suočimo s izazovima u životu. Ti problemi mogu da budu: od konzumiranja psihoaktivnih supstanci, preko rizičnih ponašanja, do nekih psihopatoloških simptoma kao što su anksioznost i depresija. Sve su to predmeti naših istraživanja", pojašnjava Smederevac.

Istraživački tim Star centra čine ljudi s Filozofskog i Medicinskog fakulteta u Novom Sadu, a od ove godine se priključio i Institut za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo iz Beograda. Istraživanja koja su provedena u proteklih 11 godina publikovana su u najuglednijim međunarodnim stručnim časopisima i pokazala su da je udeo gena, to jest nasleđa, koji učestvuje u oblikovanju ponašanja oko 50 odsto, ali da veliki uticaj na ponašanje imaju i činioci sredine.

"Od načina na koji roditelji vaspitavaju decu, od načina na koji uspostavljaju svoje navike zavisi kako će se ti geni manifestovati. Jeste da gene nasleđujemo i ne možemo da ih menjamo, ali način na koji će se ti geni manifestovati zavisi isključivo od sredinskih činilaca. Neko, na primer, može da ima genetsku predispoziciju za nizak nivo dopamina, što bi znači da on teži za senzacijama koje će mu pojačati taj doživljaj zadovoljstva koji daje dopamin. Međutim, od sredine zavisi da li će taj nizak nivo dopamina da se manifestuje kroz kriminogeno ponašanje ili će tu potrebu za senzacijama da zadovoljava na socijalno prihvatljiv način: odlaskom u pozorište, bioskop, koncerte", navodi Smederevac.

Prvi put na ovaj skup došli su Vitor i Vukman, 22-mesečni blizanci, a najviše vremena proveli su u igri s balonima koje su dobili od organizatora.

Njihova majka Marijana Rodović kaže da odgajanje blizanaca nije tako teško kao što se većini čini.

"Čak mislim da je i lakše odgajati blizance, jer njih dvojica imaju jedan drugog, igraju se međusobno, hrane jedan drugog i zajedno spavaju u krevetiću od rođenja", rekla je Rodović.

Kako kaže, iako su jednojajčani blizanci, po karakteru su skroz različiti.

"Jedan je ratoborniji, a ovaj drugi više voli da se mazi. Obojica su puni energije, ali izlazimo na kraj", zaključuje Rodović.

Profesorka Smederevac navodi da je prvi dan blizanaca na Novosadskom univerzitetu održan 2018. godine i da je namera da se ovi skupovi održavaju i ubuduće.

"Mi smo veliki pobornici otvorene nauke. Nauka mora da bude dostupna svima, jer jedino tako možemo pružiti ozbiljni doprinos društvu i životu. Jer to i jeste osnovna uloga nauke - da nam pomogne da živimo bolje i uspešnije. Mi se zahvaljujemo svim roditeljima i blizancima koji su učestvovali u istraživanjima, i ovo je prilika da se družimo, zabavimo, čujemo jedni druge i da im podelimo poklončiće. A važno je i da se međusobno upoznaju i blizanci i njihovi roditelji, jer je to dragoceno iskustvo. A roditelji koji se suočavaju s određenim izazovima zbog vaspitavanja dvoje dece istovremeno mnogu da razmene svoja iskustva s drugima", kaže Smederevac.

Na kraju druženja, svi blizanački parovi koji su učestvovali u prvoj blizanačkoj studiji u Srbiji dobili su sertifikate o zigotnosti, odnosno da li su jednojajčani ili dvojajčani blizanci.



Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.
Srodne teme
Bu haberi paylaşın