Balkan

Bihać: Oko 200 djece migranata pohađa redovnu nastavu, jezik najveća barijera

Djeca prvenstveno pohađaju pripremnu nastavu, prije nego što se rasporede u redovni nastavni proces. Djeca prvenstveno uče jezik kako bi se mogli sporazumjeti i pratiti nastavu

Vesna Besic   | 21.10.2021
Bihać: Oko 200 djece migranata pohađa redovnu nastavu, jezik najveća barijera Foto: Samir Jordamović /AA

Sarajevo

Vesna Bešić 

Oko 200 djece u pokretu koji tokom migrantskog vala borave na području Unsko-sanskog kantona u Bosni i Hercegovini dobilo je priliku da pohađaju nastavu u nekim obrazovnim ustanovama u tom kantonu, javlja Anadolu Agency (AA).

Radi se o djeci koja su smještena u nekim kampovima na području kantona i koja tu borave neko vrijeme. Nekoliko osnovnih i srednjih škola radi sa djecom migrantima i pokušavaju im olakšati njihov boravak izvan matične zemlje.

Almin Hopovac, ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona, rekao je u razgovoru za AA da oko 200 djece migranata, koji su smješteni u nekim kampovima na području Unsko-sanskog kantona, pohađa redovnu nastavu u nekim obrazovnim ustanovama.

"Pogodio nas je jedan problem, regionalni ili globalni problem migracija koji je posebno pogodio Unsko-sanski kanton. U ovom vremenu je potrebno da pokažemo jedan oblik humanosti i tolerancije, posebno prema djeci koja su pogođena migracijama", izjavio je Hopovac.

Kao Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, u saradnji sa nevladinim organizacijama "Save the Children" i UNICEF-om i nekoliko osnovnih i srednjih škola na području kantona, omogućili su djeci u pokretu da pohađaju redovnu nastavu na području Unsko-sanskog kantona.

"Radi se o četiri osnovne škole na području Bihaća i jednoj srednjoj. Za oko 200 djece u pokreti omogućili smo da budu integrirani u redovan odgojno-obrazovni proces. Imamo jedan primjer učenika koji je završio razredni ispit u osnovnoj školi i upisao je srednju školu", rekao je Hopovac.

Naglasio je da je ministarstvo omogućilo djeci da nakon završenog osnovnog obrazovanja steknu svjedodžbu o završenom školovanju koje će biti važeće.

"Djeca prvenstveno pohađaju pripremnu nastavu, prije nego što se rasporede u redovni nastavni proces. Postoje nastavnici, profesori i nevladin sektor koji sarađuju sa nama u tom projektu i na neki način pripreme djecu za redovni odgojno-obrazovni proces. Djeca prvenstveno uče jezik kako bi se mogli sporazumjeti i pratiti nastavu", pojasnio je Hopovac.

Radi se o djeci koja su smještena u kampovima na području kantona, a do škole imaju organizovan prevoz.

Neka djeca nastavu pohađaju u Osnovnoj školi "Prekounje" u Bihaću. Direktor Amir Midžić je kazao da imaju djecu u pripremnom odjeljenju koja još uvijek uče bosanski jezik.

"Oni pokazuju svoje znanje iz matematike i općih predmeta. To su djeca koju pokušavamo usmjeriti u redovnu nastavu. Određeni učenici već pohađaju redovnu nastavu, zavisno od uzrasta i procjene stručnog tima koliko su oni spremni da se prilagode redovnom procesu nastave. U pripremnom razredu broj djece varira između 20 i 30, sve zavisi od njihovih migracija", pojasnio je Midžić.

Radi se o djeci iz kampova, uglavnom iz Prihvatnog centra "Borići".

"U pripremnom razredu su uglavnom djeca od trećeg do šestog razreda. Nikada nismo sigurni koliko djeca imaju godina, neovisno od toga šta oni kažu. Redovnu nastavu u školi već pohađa šest ili sedam učenika. Relativno dobro govore bosanski jezik, poznavanje gradiva je također relativno dobro. Neke stvari koje ne mogu pratiti s našom djecom onda prilagodimo njima. Moram reći da se radi o jako inteligentnoj djeci koja vrlo brzo usvajaju gradivo. Možda imaju neki specifičan način računanja ali opet dobiju tačan konačan rezultat", istakao je Midžić.

Nastavnom kadru koji radi u pripremnoj odjeljenju djece migranata najveći problem je što djeca nisu redovna, često izostaju i onda gradivo koje su obradili nema više kontinuiteta i moraju ponavljati.

Kasra Bahaur pohađa prvi razred Mješovite elektrotehničke i drvoprerađivačka škole Bihać. Ovog tinejdžera, porijeklom iz Irana, jako su dobro prihvatila djeca iz ove škole. Pomažu mu kada ne razumije nastavu i pokušavaju mu biti dobri prijatelji.

Njegova školska prijateljica Lamija Bunić (15) kazala je da se Kasra jako dobro snašao u njihovom razredu.

"Jako je zainteresovan za našu školu i jezik. S njim malo komuniciramo na engleski pa mu prevodimo s bosanskog. Nastavu prati tako što zapisuje ono što on razumije, a ono što nije shvatio mi mu uslikamo i pošaljemo nakon časa", izjavila je Lamija.

Sa učenikom je zadovoljan i direktor škole Samir Bećirspahić.

"Ove godine imamo jednog učenika prvog razreda iz migrantske populacije. Dolazi iz Irana. Prethodne tri godine je išao u osnovnu školu ovdje kod nas. Prvi je u BiH iz migrantske populacije koji je nastavio srednjoškolsko obrazovanje. Roditelji su mu akademski obrazovani", izjavio je Bećirspahić.

Jezička barijera je trenutno najveći problem kada je u pitanju njegovo školovanje.

"Učenik ne poznaje najbolje bosanski ni engleski jezik tako da inženjeri i predavači rade po prilagođenom nastavnom planu i programu s ciljem da učenik savlada bosanski jezik", pojasnio je Bećirspahić.

Ovaj učenik trenutno boravi u kampu "Borići".


Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.
Srodne teme
Bu haberi paylaşın