Balkan

Autor turbeta Alije Izetbegovića Nihad Babović: U najtežim vremenima uspio ostati najveći mirotvorac

Babović je autor idejnog rješenja za turbe rahmetli Alije Izetbegovića, a njegova ideja je odabrana od ukupno 25, koliko ih je stiglo na konkurs

JU Muzej "Alija Izetbegovic"  | 18.10.2021 - Update : 19.10.2021
Autor turbeta Alije Izetbegovića Nihad Babović: U najtežim vremenima uspio ostati najveći mirotvorac Foto: JU Muzej "Alija Izetbegović"

Sarajevo

Nisam imao priliku osobno upoznati predsjednika, ali on je svojom pojavom u političkom i javnom životu Bosne želio ostaviti dojam čovjeka 'iz naroda' te se na taj način činio bliskim i kao da ga poznajete, kazao je prof. dr. Nihad Babović, povodom 18. godišnjice smrti prvog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića, prenosi Anadolu Agency (AA).

Babović je autor idejnog rješenja za turbe rahmetli Alije Izetbegovića, a njegova ideja je odabrana od ukupno 25, koliko ih je stiglo na konkurs.

"Eminentan i stručan žiri je bio sastavljen od profesora s Arhitekture i Likovne akademije, Zavoda za zaštitu kulturnog naslijeđa, članova Fonda Memorijala Kovači i porodice. Jednoglasno je odabran ovaj izvedeni rad, koji je naravno dorađen. Na konkursu je bio samo kao prezentaciona ideja. A kao i na svakom konkursu bilo je tu još interesantnih radova, ali iz razloga 'istovremene skromnosti i monumentalnosti' i 'dojma jedinstva s cijelim mezarjem kao osnovnom idejom', te se može reći da je turbe predsjednika i turbe svakog pojedinog šehida i poginulog borca i obrnuto - da je svaki mezar i mezar predsjednika Alije, ovaj rad je jednoglasno odabran kao pobjednički", rekao je Babović, objavljeno je na internet stranici Muzeja "Alija Izetbegović".


Foto: prof. dr. Nihad Babović

Foto: Prof.dr. Nihad Babović

On je u kratkom opisu specifikacija turbeta i njegove simbolike naveo da su mu filozofija i mistika sufizma poslužili kao inspiracija.

"U biti, želio sam napraviti rad koji će u isto vrijeme biti suština tradicije, a i savremeno rješenje, korijen misli i 21. stoljeće, uz najdublju želju da imate osjećaj kao da nije riječ o nekoj nastaloj građevini sada, već da je doživljaj i slika izvan prostornih i vremenskih okvira. To je bit te misli, a sufi misao prvo nije misticizam, već baš obrnuto - demistifikacija, gledanje svijeta stvarnim očima - Dobro i Ljepota, i mogući niski, trošni materijalni prikaz tih nikad dostignutih ljudskih ideala. Težnja i čežnja", pojasnio je ovaj arhitekta, dobitnik više priznanja iz oblasti arhitekture, dizajna i urbanizma.

Foto: Prof.dr. Nihad Babović

Na pitanje da li su ga inspirisala neka od autorskih djela predsjednika Izetbegovića u određenom momentu života, i da li su utjecala na njega u procesu kreiranja idejnog rješenja, kazao je da je predsjednika doživljavao kroz njegovo prisustvo.

"Ne, nije konkretno, nijedno autorsko djelo. Predsjednika Aliju doživljavao sam kroz njegovo prisustvo u bitnim pitanjima života Bosne te njegovim najvećim značajem smatram što je u tim izuzetno teškim okolnostima uspio ostati najveći mirotvorac i čovjek strpljivosti. Uspio je svu tu energiju rata i međunarodne zavjere, progona, silovanja i ubijanja, pljačkanja naroda, opravdanog gnjeva naroda izloženog najvećem genocidu od II. svjetskog rata pretočiti u strpljivost bez odmazde i sačuvati okvir za građansku Bosnu u budućnosti. U tom smislu moj rad jeste jednostavan i čist, skroman, a što jeste, ustvari, nešto najveće", kazao je Babović.

Turbe na šehidskom mezarju "Kovači" odnijelo je nagradu i u Italiji za primjenu kamena u arhitekturi.

"Mene je iznenadilo da sam od više svjetskih velikih arhitektonskih imena dobio pohvale za taj rad koji je dobio posebno priznanje na najvećoj svjetskoj smotri i nagradi za savremenu arhitekturu. Stvarna veličina te nagrade jeste da su ljudi koji su odlučivali prepoznali univerzalnu vrijednost jednog projekta u nekoj maloj Bosni i još smatraju da je to nešto što je obilježilo arhitekturu u Evropi u prvoj dekadi 21. stoljeća, zajedno s Norman Fosterom, I. M. Pei-em, Von Gerkanom...", istakao je.

Na pitanje kako jezikom arhitekture i simbolike objašnjava simbiozu turbeta s ostatkom mezarja na Kovačima, Babović je kazao da je to jedinstvena slika pejsaža.

"Turbe dođe kao matica u košnici, kao Begova u čaršiji, kao dijamant na prstenu. Na ćilimu od trave svi mezari kao humke čine neraskidivu cjelinu te je turbe predsjednika i turbe svakog pojedinog šehida i poginulog borca, a u isto vrijeme je svaki mezar i mezar predsjednika Alije. Mislim da je i rahmetli predsjednik želio da ga tako doživljavamo", pojasnio je ovaj univerzitetski profesor.

Dotakavši se značaja šehidskog mezarja na Kovačima u svjetlu građenja kolektivne memorije i svijesti, rekao je da se sve nekako omalovažava i da vlada pohlepa.

"Kao društvo smo u cjelosti zakazali, nemamo uopće mjerila ni društvenih vrijednosti, sve omalovažavamo, vlada pohlepa, zaslijepljeni smo i u takvom stanju čovjek ne vidi pravo. A to se odnosi i na pogled prema memorijalima, kao mjestima sjećanja na naše vrijednosti. Mene je osobno stid stanja u kojem se nalazimo generalno. Kada se sami promijenimo, promijenit će se i naš odnos. Nadam se najboljem", kazao je Babović.

Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.