Analiza Vijesti

Prijevremeni izbori u Velikoj Britaniji bi mogli dodatno produbiti podjele i krizu u toj zemlji

Brexit je uveo Veliku Britaniju u duboku političku krizu, a izvjesno je da će biti i glavna tema predizborne kampanje

Tayfun Salcı  | 30.10.2019 - Update : 31.10.2019
Prijevremeni izbori u Velikoj Britaniji bi mogli dodatno produbiti podjele i krizu u toj zemlji

London

TAYFUN SALCI – Parlament Velike Britanije sinoć je usvojio odluku o raspisivanju prijevremenih parlamentarnih izbora za 12. decembar, a rezultati izbora mogli bi odvesti tu zemlju u još dublju političku krizu i veću neizvjesnost procesa izlaska te zemlje iz Evropske unije (Brexit), javlja Anadolu Agency (AA).

Britanski premijer Boris Johnson nije uspio Parlament u Londonu uvjeriti u ispravnost sporazuma koji je postigao s Evropskom unijom. Johnson tako nije ispunio obećanju izlaska iz Evropske unije do 31. oktobra, a sinoć je uspio izvojevati odobrenje parlamenta za prijevremene izbore.

Opozicija je prihvatila prijedlog održavanja izbora jer je prethodno Evropska unije odobrila odgodu Brexita do kraja januara naredne godine i tako je izbjegnut scenario izlaska Velike Britanije iz Unije bez prethodno postignutog sporazuma o uzajamnim obavezama i budućim odnosima.

Brexit je uveo Veliku Britaniju u duboku političku krizu, a izvjesno je da će biti i glavna tema predizborne kampanje. Birači će pokazati i stav o Brexitu koji je u značajno mjeri poljuljan trogodišnjim procesom iz kojeg se i dalje ne nazire izlaz.

Britanci su sa 52 posto glasova na referendumu izglasali izlazak iz Evropske unije, a u protekle tri godine umrla su dva miliona starijih osoba koje su u velikoj većini bile za Brexit. Istodobno, pravo glasa steklo je 2,5 miliona mladih birača koji su uglavnom za ostanak u Evropskoj uniji.

Velika Britanija se može pohvaliti da je peta najjača ekonomska sila svijeta, ali u toj zemlji istodobrno živi 14 miliona ljudi koji su ispod granice siromaštva.

Buduću vlast Velike Britanije čeka rješavanja i nagomilanih infrastrukturnih problema koji su uglavnom zastupljeni izvan Londona, uključujući i probleme u transporte i zdravstvene usluge.

Upravo ti problemi su bili glavni adut zagovornika Brexita na referendumu iz 2016. godine. Protagonisti Brexita su obećavali da će parlament te zemlje vratiti suverenitet i riješiti probleme.

Posljednja istraživanja javnog mnijenja pokazala su da je Brexit nadjačao tradicionalne političke percepcije birača i da bi na izborima moglo doći do velikog presipanja biračkih tijela koja su tradicionalno slovila za konzervativna ili laburistička.

Aktuelna podijeljenost na političkoj sceni u Velikoj Britaniji ne daju velike izglede da bi ta zemlja na decembarskim izborima mogla dobiti vladu koja će imati konciznu i efikasnu politiku rješavanja zastoja Brexita.

Shodno izbornom sistemu, Velika Britanija je podijeljena na 650 izbornih jedinica u kojima kandidat sa najviše glasova biva izabran u državni parlament. Moguć je scenario da neka politička partija zbirno osvoji najveći broj glasova, a da ta pobjeda ne bude preslikana na novi saziv parlamenta.

Aktuelni premijer i lider Konzervativne partije Johnson će u izbornoj kampanji kritikovati parlament koji je u protekle tri godine blokirao vladin plan izlaska iz Evropske unije. Postavlja se pitanje koliko se Johnson uspio nametnuti kao lider koji može Veliku Britaniju izvesti iz krize u kojoj se nalazi, a odgovor na to će dati rezultati decembarskih izbora.

Johnson mora odlučiti da li će kampanju voditi kao oštri zagovornik Brexita ili će pak više potencirati sporazum koji je nedavno postigao sa liderima Evropske unije. U slučaju da se odluči za radikalnu provedbu Brexita, Johnson bi nageo znatno udesno i mogao bi ostati bez značajnog dijela umjerenih konzervativaca.

Opoziciju Velike Britanije predvodi lider Laburističke partije Jeremy Corbyn koji je na izborima prije dvije godine ostvario povećao broj zastupnika svoje partije u parlamentu, ali nije uspio preteći tadašnju čelnicu konzervativaca Theresu May.

Corbyn je poznat po tome što je zagovarao izlazak iz Evropske unije, ali na predstojećim izborima će morati voditi računa da zadrži i mlade laburiste koji su protiv Brexita. Istodobno, ne smije iznevjeriti biračko tijelo u industrijskim gradovima koje je uglavnom glasalo za Brexit.

Izvjesno je da će Corbyn to pokušati obećanjem da će raspisati novi referendum o Brexitu.

Borba protiv siromaštva, lošeg zdravstvenog sistema, jačanje sigurnosti i nacionalizacija umjesto privatizacije su neke od glavnih tema koje će Corbyn zastupati u kampanji.

Treća najjača politička opcija u britanskom parlamentu je Škotska nacionalna partija (SNP) koja se jasno i glasno protivi izlasku Velike Britanije iz Evropske unije.

I na referendumu 2016. godine 62 posto Škota je bilo protiv Brexita, što će SNP svakako isticati u kampanji u kojoj se očekuje i nastavak borbe za izlazak Škotske iz Velike Britanije.

Liberalna demokratska partija želi nakon sto godina ponovo biti vodeća politička opcija u Velikoj Britaniji. Naklonost birača žele pridobiti obećanjem da će otkazati Brexit i zadržati zemlju u Evropskoj uniji. Loš glas tu partiju i dalje bije zbog uvođenja oštrih mjera štednje koje su prije devet godina podržali kao koalicioni partneri konzervativaca.

Partija Brexita nastala je početkom ove godine i debitant je na predstojećim izborima. Na čelu partije je lider bivše Partije nezavisnog Ujedinjenog kraljevstva (UKIP) Nigel Farange.

Radikalni desničar Farange slovi za političku ličnost koja je predvodila kampanju za referendum o izlasku Velike Britanije iz Evropske unije, a Partija Brexita je pobijedila na majskim izborima za Evropski parlament.

Partija Brexita će u kampanju zagovarati izlazak iz Evropske unije bez postizanja sporazuma sa Briselom.

Posljednje ankete predviđaju da će Konzervativna partija na izborima u decembru osvojiti 37 posto glasova, a Laburistička 22 posto. Ankete predviđaju i da će liderali osvojiti 19, Partija Brexita 11, a SNP četiri posto glasova.

Ukupni postotak osvojenih glasova ne znači mnogo u konačnici jer se zastupnik u parlamentu bira u svakoj izbornoj jedinici zasebno. Partija Zeleni tako bi mogla osvojiti sedam posto glasova, ali nema izgledne šanse da i u jednoj izbornoj jedinici pobijedi i donije zastupnički mandat.

Izvjesno je da će se političke opcije koje dijele slične stavove o Brexitu upustiti u tehničku saradnju i u izbornim jedinicama imati zajedničke kandidate.

Prema provedenim anketama, takva saradnja se nazire između Konzervativne partije, Partije Brexita i sjevernoirske Demokratske unionističke partije na jednoj strani te Laburističke partije, Liberalne demokratske partije i Škotske nacionalne partije s druge strane.

U slučaju pobjede konzervativnog bloka izvjesno je da bi Velika Britanije napustila Evropsku uniju do kraja januara naredne godine, dok bi u slučaju pobjede laburističkog bloka u Velikoj Britaniji bilo izvjesnije raspisivanje novog referenduma o Brexitu.


Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.