Turska, Analiza Vijesti

Kolumna Serdara Cama: Palestinsko pitanje od ličnog zalaganja do institucionalnog odnosa

Sva materijalna i duhovna podrška koju obezbjeđuju vlasti Turske je u potpunosti namijenjena za uspostavu jedinstva Palestine, cjelovitosti i sticanje statusa nezavisne i suverene države koji joj i pripada...

Dr. Serdar Cam   | 24.06.2020
Kolumna Serdara Cama: Palestinsko pitanje od ličnog zalaganja do institucionalnog odnosa

Ankara

Zamjenik ministra kulture i turizma Republike Turske Serdar Cam je u kolumni o situaciji na Bliskom istoku poručio kako o palestinskom pitanju s Jerusalemom u njegovoj žiži nisu potrebne površne reakcije i refleksi manjih grupa, već kako je potrebno stvoriti globalno mirnodopsko okruženje, javlja Anadolu Agency (AA).

Islamske regije su od početka 19. stoljeća bile suočene s direktnom ili indirektnom okupacijom od strane imperijalističkih sila. Te okupacije su uglavnom dugoročno vođene posredstvom vojne invazije ili instaliranjem podobne vlasti. Danas se to nastavlja čudnom i uznemirujućom situacijom u kojoj na jednoj strani postoji nasilje poput ISIS-a i talibana, a na drugoj strani postoje i FETO i slične izdajničke grupe, ekonomska ovisnost, kulturna erozija, sociopolitička okupiranost i mnogo drugih postmodernističkih prijetnji i faktora pritiska.

Sva materijalna i duhovna podrška koju obezbjeđuju vlasti Turske je u potpunosti namijenjena za uspostavu jedinstva Palestine, cjelovitosti i sticanje statusa nezavisne i suverene države koji joj i pripada. Svaka naša posjeta je s ciljem ulijevanja dodatne nade i nikada se nismo udaljavali od perspektive izgradnje mira.

Iako je 90-tih godina urušen globalni poredak koji je nastao nakon Drugog svjetskog rata na rivalitetu NATO i Varšavskog pakta, još uvijek nisu uspostavljeni mehanizmi ravnoteže u multilateralnom svijetu. Na širokoj osi od Maroka do Indonezije su na temeljima političkih nestabilnosti i gubitka državnog autoriteta nastali novi politički, društveni i vjerski pokreti.

U ime muslimana su osnovane različite tvorevine koje nerijetko nose iste nazive sa nekim ranijim i u biti su bez sadržaja. Nakon dešavanja od 11. septembra, u procesu započetom okupacijom Afganistana i nastavljenom drugom okupacijom Iraka, muslimani su u svakom aspektu gurani u čošak. Uporedo s napadima posredstvom tradicionalnih medija i na društvenim mrežama se dešavaju prljavi napadi u periodu kada je postalo veoma lako nekog pojedinca, grupu ili državu optužiti da je terorist ili da podržava terorizam.

Slučaj "One Minute" i odlazak Recepa Tayyipa Erdogana sa Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu nije samo postao upečatljiv događaj na 50 godina starom forumu, već je to bio univerzalni savjesni stav kojeg je zabilježila svjetska politička historija.

- Pogled na bliskoistočni problem s aspekta ličnih iskustava

Još uvijek gajim isti entuzijazam kojeg su mi kao osnovcu na Kipru u srce unijeli skupovi i veliki miting koji je 1980. godine održan u Konyi. Tih godina sam pomno pratio i dešavanja u vezi s masakrima Sabra i Shatilla u Libanu.

Na Kampu islamske omladine na Kipru 1978. godine sam upoznao omladinu iz različitih dijelova islamskog svijeta i prvi put sam osjetio važnost pripadnosti ummetu.

Osnovnu školu sam počeo u Tripolitani, a gimnaziju sam završio u Lefkosi i tako sam postao dio Mediterana. Ustvari, za mene je Mediteran bazen u kojem se razvijala moja misija i život. Koliko god je Kipar bio Mediteran, toliko je to postao i Jerusalem.

Upis na studij na Univerzitetu ODTU 1983. godine bilo je vrijeme kada su utihnule oluje u meni i kada sam doživljavao duboku tugu i razočarenje poređenjem Turske s razvijenim zemljama svijeta. Bili su to uzbudljivi mladalački dani u kojima smo s vršnjacima stalno poredili i propitivali sisteme.

Jerusalem, Al-Aksu i druge palestinske regije prvi put sam imao priliku posjetiti kao zamjenik generalnog sekretara MUSAID-a 1997. godine. U delegaciji su bili poduzetnici i industrijalci koji su željeli dati doprinos ekonomskom oporavku Palestine. Bio je to moj prvi direktni kontakt s tom regijom i to na poziv tadašnjeg lidera Palestinske oslobodilačke organizacije Yasera Arafata. Poslije sam i kroz privatni sektor podrobnije upoznao Palestinu. O toj regiji sam mnogo saznao i shvatio tokom posjeta i projekata koje sam imao kao generalni direktor TIKA-e od 2011. do 2019. godine.

Pod rukovodstvom našeg predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana smo realizirali bezbroj važnih sastanaka i projekata. Posredstvom MUSAID-a sam imao priliku Palestinu posmatrati kroz prizmu nevladinog sektora, a posredstvom TIKA-e sam to imao priliku kroz prizmu državne institucije.

Život brzo prolazi i pred nama su stalno novi međunarodni politički problemi. Uprkos tom brzom tempu života, nikada nisu prestajali bol i patnja u islamskom svijetu niti se smanjila vatra na Bliskom istoku.

- Turska za Palestinu na raspolaganje stavila državne i nevladine resurse

Kao čovjek koji živi da bi služio svom narodu i državi i bio glas potlačenih i ugnjetavanih širom svijeta, naš uvaženi predsjednik Erdogan je postao simbol borbe protiv globalnog eksploatatorskog sistema i svima je poznato koliko je učinio da bi naš privatni i nevladin sektor izašli što jači na globalnu scenu. On je sve državne institucije mobilizirao da rade na podršci palestinskom pitanju koje predstavlja žilu kucavicu islamskog svijeta i lično je pratio sve projekte na terenu i tražio da su fokusirani na rezultate.

U periodu 90-tih godina prošlog vijeka i potrage za novim globalnim poretkom prvi kaos se događao u Jugoslaviji. Nas u Turskoj je pogodio raspod Jugoslavije i masakri u našoj zjenici Bosni i Hercegovini koji su kulminirali genocidom u Srebrenici. Naše nevladine organizacije su se prije mnogih drugih organizirale i počele djelovati u Bosni i Hercegovini. Nevladin sektor je tako s radom počeo i u Morou, Čečeniji, Kašmiru, Palestini, Arakanu, Kirkuku, Somaliji i drugim regijama. U širenju dobrote i milosrđa našem civilnom društvu podršku su pružili i narod i država.

Zbog nesuglasica između palestinskih pokreta Fataha i Hamasa došlo je do udaljavanja između Gaze i Zapadne obale. Problemi geografskih i političkih podjela su samo povećavali probleme muslimana u Gazi, a mi smo se trudili da inicijativama civilnog društva bar na tren ublažimo tu situaciju. Izraelska blokada i nemilosrdni napadi doveli su situaciju u Gazi ispod granice izdrživog. Turske nevladine organizacije provode aktivnosti kojima se narod ponosi.

- Turska aktivnom diplomacijom traži rješenje za krize

Turska na Bliskom istoku zagovara politiku dijaloga i saradnje, a to je vidljivo kroz činjenicu da je nakon 2008. godine došlo do smanjenja brutalnih izraelskih napada u Gazi.

Turski predsjednik Erdogan je kao tadašnji premijer Turske 29. januara 2009. godine napustio Svjetski ekonomski forum u Davosu u historijskom nastupu "One Minute" u kojem je tadašnjem izraelskom predsjedniku Shimonu Peresu oštro odgovorio na iznesene nepristojne i lažne tvrdnje o Palestincima.

Erdogan je to učinio u jeku sanacije posljedica globalne ekonomske krize kada je većina zemalja u razvoju pokušavala da se dodvori bogatim zemljama zarad dobijanja finansijske koristi. Turski predsjednik je tom prilikom i voditelju panela kazao da odlazi i da je za njega Davos završen za sva vremena, čime je jasno pokazao da je Turska dovoljno hrabra i odlučna i da je spremna sama stati nasuprot kapitalističkog eksplotatorskog globalnog poretka. Taj potez se treba tumačiti i kao pokazatelj hrabrosti da Turska ni u jeku globalne ekonomske krize nije poklekla pred političkim prijetnjama finansijskih centara.

Kada takav stav analiziramo zajedno s porukom Turske da je svijet veći od pet velikih zemalja, jasno je da su to otvorene kritike na račun sistema i Ujedinjenih nacija koje su formirane nakon završetka Drugog svjetskog rata. Još uvijek postoje krugovi u svijetu koji nisu shvatili tu političku zbilju na temelju globalne saradnje. Nakon što je Yaser Arafat privukao pažnju svjetske javnosti na palestinsko pitanje, Erdogan je bio prvi lider koji je 2000-tih godina izrazio snažan protest. Slučaj "One Minute" je privukao pažnju cijele svjetske javnosti i tadašnjih sedam milijardi ljudi na svijetu fokusiralo se na palestinsko pitanje.

Deset naših šehida je položilo živote,a više od 50 osoba je ranjeno u podlom izraelskom napadu na humanitarni brod Mavi Marmara koji je 31. maja 2010. godine s volonterima iz više zemlja zaplovio ka Gazi s ciljem probijanja blokade te palestinske regije. Taj napad je izazvao političku krizu u odnosima Turske i Izraela i diplomatski odnosi su svedeni na minimalne.

Nakon 2010. godine došlo je do velikih promjena na političkoj sceni na Bliskom istoku i na sjeveru Afrike. Eskalirali su ratovi u Siriji i Jemenu, u Egiptu je vojnim udarom svrgnut prvi predsjednik izabran na demokratskim izborima Muhamed Morsi, Rusija, SAD, Iran i mnoge zemlje su se uključile u rat u Siriji, povećan je politički utjecaj Irana u Iraku, Siriji, Jemenu i Libanu, Izrael je intenzivirao pritiske i nepravdu nad Jerusalemom i Zapadnom obalom, Ujedinjeni Arapski Emirati i antiturski blokovi su pokrenuli neosnovanu kratkoročnu kampanju protiv Turske i Erdogana. Ne postoje nerješivi problemi s tim zemljama, a mnogo je zajedničkih interesa na kojima se može graditi budućnost.

Uz efikasnije tursko-izraelske diplomatske odnose mnoge zemlje i organizacije su mogle dopremati humanitarnu pomoć u Gazu. Reduciranjem tih odnosa buknuli su humanitarni problemi više od dva miliona stanovnika Gaze, a posebno nakon što je SAD preselio ambasadu iz Tel Aviva u Jerusalem. Nažalost, turske humanitarne organizacije koji tri decenije rade u Palestini i drugdje u svijetu, sada se suočavaju s političkim preprekama koje otežavaju taj rad u Palestini.

- Nakon pregovaračkog stola treba izađi i na teren: Podrška Palestini je konkretna i stalna

Izraelska vlada se sprema da u julu ove godine realizira plan aneksije Jordanske doline i drugih mjesta na okupiranoj Zapadnoj obali na kojima su podignuta ilegalna jevrejska naselja. Svaki takav jednostrani potez ostavlja krize budućim naraštajima. Sve to predstavlja prijetnju mir i donosi opasnost od izbijanja novih sukoba u regiji jer se radi o neodrživim i nemogućim planovima.

Turska, koja je kao prva muslimanska zemlja 1949. godine priznala Izrael, ima čvrst utjecaj na Bliskom istoku, a ne prepoznavanje snage i sposobnosti turske vlasti i njenog lidera i ne uvažavanje njihovih savjeta i pravičnih stavova je veliki i historijski propust.

Mnoge naše organizacije poput TIKA-e, AFAD-a, Diyaneta, Turskog polumjeseca i IHH-a će i dalje biti uz one kojima je pomoć Turske potrebna. Svi su svjedoci šta su te organizacije učinile u proteklom periodu.

Izgradnjom dvije bolnice na Zapadnoj obali i u Gazi vlasti Turske su željele pokazati da žele investirati u jačanje zdravstvenih kapaciteta za sve Palestince. Posredstvom TIKA-e na Zapadnoj obali je izgrađena državna bolnica Tubas koja dobro radi, a posebno odjel zdravlje porodilja i djece.

I gradnja Bolnice tursko-palestinskog prijateljstva u Gazi je počela 2011. godine, ali je gradnja otežana izraelskim napadima, unutarpalestinskim nesuglasicama i u upotrebu je stavljena tek u aprilu ove godine u jeku pandemije COVID-19. Nadamo se da će biti od koristi za sve stanovnike Gaze. Nažalost i mi smo kao Turska iskusili bolnu stranu tih međusobnih nesuglasica koje imaju uprskos tolikom trudu i trošku.

Izrael od 2007. godine provodi potpunu kopnenu, zračnu i pomorsku blokadu u Gazi, a u napadima 2008. godine je srušio i infrastrukturu u toj palestinskoj regiji u kojoj su na sceni veliki humanitarni i ekonomski problemi. I nedostatni vodovodni sistemi u toj regiji su dodatno uništeni, a sve što ulazi u tu regiju odlučuje Izrael koji određuje i koliko daleko palestinski ribari smiju ići od obale da bi lovili ribu. Gaza je ovisna o uvozu i kada je riječ o električnoj energiji, a i jedina centrala u toj regiji mora uvoziti gorivo. Uz lično zalaganje predsjednika Erdogana je posredsvom Ujedinjenih nacija vršena isporuka tog goriva.

U svakodnevnim izvještajima UN-a se vidi kako 95 posto vode u Gazi nije za piće i kako će to izazivati sve težu situaciju u toj regiji. Turska je već radila na projektima izgrdanje vodovodne infrastrukture i dodatno će ih intenzivirati u narednom periodu.

Iako je ekonomska, humanitarna situacija u jeku izraelske blokade tako teška, pri svakoj posjeti Gazi smo bili pod dojmom nade, volje za životom i radom koji ljudi tamo pokazuju. Oni su u tim uvjetima postali najstrpljiviji ljudi na svijetu. Turska je posredstvom TIKA-e realizirala brojne projekte podjele poljoprivrednih mašina i opreme, stoke i sistema za proizvodnju maslinovog ulja. To je trenutno najveća fabrika za proizvodnju maslinovog ulja koja radi, a i na Zapadnu obali izveze količine koje dozvole izraelske vlasti.

Važan je i nagrađivani projekt koji je Turska realizirala otvaranjem Centra za stručno osposobljavanje i prekvalifikaciju osoba s invaliditetom koji je pomogao stotinama Palestinaca koji su ranjeni u izraelskim napadima na Gazu.

Dom porodicama palestinskih šehida i najsiromašnijim porodicama u Gazi je i kompleks koji je Turska izgradila, a u kojem se u 20 zgrada nalazi 320 stanova.

U okviru projekta za jačanje obrazovanja, koji za cilj ima otvaranje najmanje jedne škole svake godine, smo školu u Nablusu dali ime Nurija Pakdila koji nam je prenosio ljubav prema Jerusalemu, a svima nam u ušima i dalje zvoni njegov povik "Jerusalem je majka", koji je izgovorio podigavši desnu ruku na otvaranju te škole.

Turska se trudi da u podijeljenom Bliskom istoku bude uz svu palestinsku braću. Mogućnosti koje Turska ima pokušava iskoristiti zarad jačanja palestinskog jedinstva i sloge. Uvijek promoviramo mir, a kritikujemo agresivne pristupe i retorike. Naglašavamo da mir treba cijeloj regiji, a ne samo Palestincima. Pokazujemo kako sva osporavanja i postavljene prepreke nas nisu spriječile u našim projektima pomoći.

Nastojanje Republike Turske za uspostavljanjem pravednog i nepristrasnog poretka koji se proteže od Sarajeva do Kirkuka, zasniva se na zaštiti Jerusalema kao tačke ujedinjenja dvije milijarde muslimana.

Bolna dešavanja u proteklom stoljeća nam daju mogućnost da svi sazrijemo i racionalnije sagledamo situaciju. Ne smijemo dozvoliti da tamni krugovi uspiju na bazi toga što su dobro upoznali naše osjećaje i osjetljivosti. Prljave ruke onečiste svaku vodu u koju se stave, a ona takva dospijeva u rijeke i mora. Moramo dobro razumijevati vidljive i nevidljive dijelove svakog pitanja, učiti i zato voditi višestranu saradnju. Nema tog problema koji se ne može riješiti ako se nađe zajednički interes i pokaže pravedan, moralan i iskren stav.

Ukoliko nam je cilj da širimo dobro i pozdrav spasa u svijetu, onda imamo istu svrhu, cilj, ideal i borbu.

Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.
Srodne teme
Bu haberi paylaşın