Svijet, Analiza Vijesti

Izvještaj UNHCR-a "Globalni trendovi": Raseljeno jedan posto čovječanstva

Godišnji UNHCR-ov izvještaj ”Globalni trendovi” koji se objavljuje dva dana uoči 20. juna, Svjetskog dana izbjeglica, pokazuje da je do kraja juna 2019. raseljeno 79,5 miliona ljudi, što je najveći broj koji je UNHCR ikada zabilježio

Aldijana Hadzic   | 18.06.2020
Izvještaj UNHCR-a "Globalni trendovi": Raseljeno jedan posto čovječanstva Foto: AA/Arhiv

Ženeva

UNHCR, UN-ova Agencija za izbjeglice, danas apeluje na zemlje širom svijeta da učine mnogo više na iznalaženju domova za milione izbjeglica i drugih ljudi koji su raseljeni uslijed sukoba ili progona. U izvještaju koji je objavljen danas se navodi da je više od jedan posto čovječanstva – odnosno jedan od 97 ljudi - prisilno raseljeno, a sve manje onih koji bježe može da se vrati kući, prenosi Anadolu Agency (AA).

Godišnji UNHCR-ov izvještaj ”Globalni trendovi” koji se objavljuje dva dana uoči 20. juna, Svjetskog dana izbjeglica, pokazuje da je do kraja juna 2019. raseljeno 79,5 miliona ljudi, što je najveći broj koji je UNHCR ikada zabilježio.

Izvještaj također ukazuje na sve manje izglede za nade izbjeglica da se njihovo stradanje brzo okonča. Devedesetih godina prošlog vijeka se 1,5 miliona izbjeglica prosječno moglo vratiti kući. U protekloj deceniji se taj broj smanjio na oko 385.000, što znači da porast raseljavanja danas daleko nadmašuje rješenja.

"Svjedoci smo promijenjene realnosti jer prisilno raseljavanje danas nije samo široko rasprostranjeno, nego to više nije samo kratkoročna i privremena pojava", izjavio je Filippo Grandi, visoki komesar UN-a za izbjeglice.

Dodao je kako se ne može očekivati da će ljudi godinama živjeti u stanju previranja, bez šansi da se vrate kući, niti nade da će izgraditi budućnost tamo gdje jesu.

”Potreban nam je fundamentalno nov i prihvatljiviji odnos prema svima onima koji bježe, uz jaču volju da nađemo rješenja za sukobe koji traju godinama i koji su u korijenu takve ogromne patnje“, navodi se u saopćenju koje je poslao UNHCR.

UNHCR-ov izvještaj "Globalni trendovi" pokazuje da je od 79,5 miliona koji su raseljeni krajem prošle godine, 45,7 miliona izbjeglo u neke druge dijelove u njihovim zemljama. Ostali su raseljeni negdje drugdje, od kojih 4,2 miliona čeka na ishod zahtjeva za azil, a njih 29,6 miliona su izbjeglice i drugi prisilno raseljeni izvan svojih zemalja.

Ovogodišnji porast u odnosu na 70,8 miliona na kraju 2018. godine, rezultat je dva glavna faktora. Prvi je zabrinjavajuće novo raseljavanje u 2019. godini, posebno u Demokratskoj Republici Kongo, Sahelu, Jemenu i Siriji, koja je ušla u desetu godinu sukoba i iz koje potiče 13,2 miliona izbjeglica, tražitelja azila i interno raseljenih osoba, što čini šestinu ukupnog broja u svijetu.

Drugi faktor je bolja prezentacija situacije u kojoj se nalaze državljani Venecuele izvan njihove zemlje. Mnogi od njih nisu pravno registrovani kao izbjeglice ili tražitelji azila, ali su i za njih neophodni aranžmani u kojima se vodi računa o zaštiti.

Unutar svih tih brojeva je mnoštvo individualnih i ličnih kriza. Među raseljenim je više djece (prema procjenama 30-34 miliona, desetine hiljada njih bez pratnje), nego što, na primjer, broji cjelokupno stanovništvo Australije, Danske i Mongolije zajedno. Istovremeno, udio raseljenih koji su stariji od 60 godina (4 posto) daleko je ispod svjetske populacije (12 posto) - statistika koja govori o neizmjernoj duševnoj boli, očaju, žrtvi i razdvojenosti od voljenih osoba.

Jedna od osam stvari koje je potrebno znati prisilnom raseljenju danas jeste da je 100 miliona ljudi bilo prisiljeno napustiti domove u posljednjoj deceniji, u potrazi za utočištem bilo u svojoj zemlji ili izvan nje, što je više od cjelokupnog stanovništva Egipta, 14. najnaseljenije zemlje na svijetu.

Prisilno raseljavanje se skoro udvostručilo od 2010. godine (tadašnjih 41 milion u odnosu na sadašnjih 79,5 miliona).

Čak 80 posto raseljenih ljudi u svijetu se nalazi u zemljama ili teritorijama koje su pogođene akutnim nedostatkom hrane i neuhranjenošću - mnoge od njih su suočene sa klimatskim rizikom te rizikom od drugih katastrofa.

Više od tri četvrtine svjetskih izbjeglica (77 posto) je zaglavljeno u situacijama dugoročnog raseljenja - na primjer, situacija u Afganistanu je sada u svojoj petoj deceniji.

Više od osam od svakih 10 izbjeglica (85 posto) se nalazi u zemljama u razvoju, uglavnom u zemlji koja se graniči sa onom iz koje su izbjegli.

Dvije trećine ljudi raseljenih preko granica dolazi iz pet zemalja: Sirija, Venecuela, Afganistan, Južni Sudan i Mijanmar.

U izvještaju "Globalni trendovi" se navode sve velike raseljeničke i izbjegličke populacije, uključujući 5,6 miliona palestinskih izbjeglica o kojima se stara Agencija Ujedinjenih nacija za pomoć Palestini.

U skladu sa opredjeljenjem "Programa održivog razvoja do 2030. godine" da "niko ne bude izostavljen", sada su u isti izričito uključene i izbjeglice, zahvaljujući novom indikatoru o izbjeglicama koji je odobrila Statistička komisija UN-a u martu ove godine.

UNHCR-ov izvještaj "Globalni trendovi" objavljuje se paralelno sa godišnjim “Globalnim izvještajem” u kojem se izvještava o aktivnostima koje UNHCR poduzima na rješavanju potreba svih onih koji su prisiljeni da bježe iz svojih domova, kao i identifikovanih populacija bez državljanstva u svijetu.

Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.
Srodne teme
Bu haberi paylaşın