Piše: Almir Terzić

Slovenija bi novu Vladu nakon parlamentarnih izbora održanih 24. aprila mogla dobiti već u junu, pokazuje analiza Anadolu Agency. Predsjednik Slobodarskog pokreta (Pokret Svoboda) kao relativni pobjednik parlamentarnih izbora u Sloveniji Robert Golob potvrdio je da je ključni cilj formiranje vlade što prije, možda čak u rekordnom roku od 34 dana.

Državna izborna komisija (DVK) Slovenije bi 3. maja trebala objaviti konačne rezultate parlamentarnih izbora u Sloveniji, a nakon što se obrade i glasački listići koji će pristići putem pošte i iz diplomatsko-konzularnih predstavništava.

Konstitutivnu sjednicu novog saziva Državnog zbora (Parlamenta) slovenski predsjednik Borut Pahor će najvjerovatnije sazvati 13. maja, nakon čega će biti pokrenute procedure za formiranje nove vlade. Predsjednik Republike dužan je da Državnom zboru dostavi kandidata za mandatara najkasnije u roku 30 dana od održavanja konstitutivne sjednice.

U Državnom zboru koji broji ukupno 90 poslaničkih mjesta bit će zastupljeno svega pet stranaka, najmanje od osamostaljenja države 90-ih godina.

- Pregovori o vladajućoj koaliciji -

Pokret Svoboda osvojio je 41 mandat, a u poslaničke klupe će sjediti i 27 zastupnika SDS-a, osam članova NSi-ja, sedam SD-a i pet poslanika Ljevice. Osim njih, po jedan mandat zagarantiran je talijanskoj i mađarskoj nacionalnoj manjini.

Za formiranje nove vlade Pokretu Svoboda potrebno je 46 poslanika, što znači da im nedostaje potpora bar jednog koalicionog partnera, SD-a ili Ljevice ili, pak, oba.

Pregovori o formiranju nove vlade Slovenije već se uveliko planiraju. Prvi neformalni razgovori o koaliciji vode se između predstavnika tri potencijalna koaliciona partnera, a formalno koalicioni pregovori počeće iduće sedmice.

Predsjednik Pokreta Svoboda Robert Golob je najavio razgovore sa strankama lijevog centra. Osim SD-a i Ljevice, koji su na nedjeljnim izborima osvojili sedam i pet mandata, u vladi želi i predstavnike Liste Marjana Šareca (LMŠ) i Stranke Alenke Bratušek (SAB), koji nisu prešli izborni prag za ulazak u parlament.

Činjenica da Pokret Svoboda uvodi novu praksu formiranja vlasti i da Golob želi da u koalicione pregovore uključi stranke koje nisu ušle u parlament, LMŠ i SAB, te da članove ovih stranaka uključi u vladin tim najviše je iznenadilo slovensku javnost.

Prije početka koalicionih pregovora, Ljevica mora razjasniti ima li Izvršni odbor na čelu sa Lukom Mescem i dalje povjerenje članstva i mandat Savjeta stranke za koalicione pregovore zbog lošeg izbornog rezultata. Koordinator Ljevice i predsjednik Svobodskog pokreta već su razgovarali, a Golob se ne libi da odluku stranke sačeka koalicionim pregovorima, poručuju iz Ljevice. Predsjednik Slobodarskog pokreta uvjeren je da unutrašnji stavovi stranaka neće biti prepreka brzom formiranju vlasti. On je uoči izbora objasnio da koalicija ne mora odmah da bude široka - pa bi u prvoj fazi mogao da formira vladu samo sa još jednom parlamentarnom strankom.

Golob je rekao da će s potencijalnim partnerima razgovarati o novonastaloj situaciji i "pronaći timove koji su najprikladniji za izazove". Golob kaže da razumije i unutrašnju dinamiku Ljevice i smatra da to neće negativno uticati na brzinu formiranja vlasti. (Izvršni komitet Ljevice ponudio je ostavku i pokrenuo internu raspravu u stranci, koja se mora završiti prije stvarnih koalicionih pregovora).

Slovenska demokratska stranka (SDS) odlazećeg premijera Janeza Janše i Nova Slovenija (NSi) dosadašnjeg ministra odbrane Slovenije Mateja Tonina su na spisku onih sa kojima Golob ne namjerava da se sastaje i pregovara.

Razgovori sa potencijalnim koalicionim partnerima biće prvenstveno usmjereni na određivanje vremenskog okvira za pregovore o sadržaju koalicionog sporazuma. Kadrovska pitanja obično dolaze na kraju pregovora, ali Golob je već jasno dao do znanja da će njegova stranka Gibanje Svoboda insistirati na Ministarstvu finansija, Ministarstvu zdravlja i zajedničkom Ministarstvu infrastrukture, životne sredine i prostornog planiranja.

Predsjednica SD-a Tanja Fajon također je izrazila želju da pregovori počnu što prije, jer je Sloveniji potrebna stabilna i jaka vlada. Objavila je da će SD biti "ozbiljan faktor stabilnosti" u novoj vladi. Međutim, ona je indirektno potvrdila da je zainteresovana za Ministarstvo vanjskih poslova zbog svog iskustva u spoljnoj politici.

Socijaldemokrate i Ljevica, koje su na nedjeljnim izborima osvojile sedam, odnosno pet mandata, još šute o mogućim željama u vezi sa vođenjem resora ministara, poručujući da je prerano i da je riječ o koalicionim pregovorima.

- Razlike i dodirne tačke -

Postoje programske razlike između Pokreta Gibanje Svoboda, SD-a i posebno Ljevice, ali ima mnogo više dodirnih tačaka i ako ih sprovedemo, biće nabolje, rekao je Robert Golob.

Golob je odbacio optužbe da će Slovenija njegovim dolaskom na vlast promijeniti pogled na rat u Ukrajini i dodatne sankcije Rusiji kao provokacije sa digitalnih društvenih mreža, koje ne vrijedi komentirati.

Inače, ponovio je druga dva prioriteta, koje želi da popravi što prije nakon dolaska na vlast. Prvo, pripremiti zakone za mogući novi talas COVID-a na jesen kako bi društvo u to vrijeme moglo "normalno funkcionirati". On je rekao da prije svega treba pripremiti zdravstvo i obrazovanje. Namjerava poduzeti "jasne mjere" prije jeseni u pogledu nadolazećeg problema oko stanja hrane i energije.

Predsjednica SD-a Tanja Fajon koja je zastupnica u Evropskom parlamentu najavila je da se "vraća u Sloveniju". Fajon je rekla da želi radikalne promjene u vanjskoj politici. Želi da "vrati" Sloveniju u jezgro zemalja Evrope i distancira se od zemalja poput Mađarske i Poljske. Ljuti je što je Slovenija "prekinula odnose s Kinom", svađajući se oko posljednjih američkih predsjedničkih izbora. Takođe najavljuje “snažnu politiku” u odnosu na susjede.

Inače, budući premijer Robert Golob rođen je 23. januara 1967. godine u Šempetru pri Gorici. Studirao je na Elektrotehničkom fakultetu, gdje je i diplomirao 1989. godine. Magistrirao je tri godine kasnije, a doktorirao 1994. Od 17. maja 1999. do 19. juna 2000. bio je državni sekretar Republike Slovenije u Ministarstvu za ekonomske poslove Republike Slovenije. Godine 2006. postao je predsjednik Upravnog odbora GEN-I i ostao na toj funkciji do 2022. Godine 2011. postao je potpredsjednik stranke Pozitivna Slovenija Zorana Jankovića, a kasnije i potpredsjednik stranke Savez Alenka Bratušek.

Od 24. januara, nakon višemjesečne najave ulaska u politiku, najavio je kandidaturu za predsjednika stranke Z.DEJ. Na kongresu je preimenovao i stranku koja se od tada zove Slobodarski pokret. On se 1. februara 2022. godine na zajedničkom sastanku sastao sa strankama Koalicije Ustavnog luka. Golobova stranka ubrzo je zauzela prvo mjesto u istraživanjima javnog mnijenja kao mogući izborni pobjednik.