Analiza Vijesti

ANALIZA - Rasizam u Njemačkoj opasniji nego ikad

Ukoliko njemački političari ne poduzmu odmah preventivne mjere, ne samo manjine već i Nijemci bi se u bliskoj budućnosti mogli suočiti sa ozbiljnim poteškoćama

Yunus Mazi  | 20.05.2022 - Update : 20.05.2022
ANALIZA - Rasizam u Njemačkoj opasniji nego ikad Foto: Ilustracija AA

Istanbul

Piše: Yunus Mazi


- Autor je kandidat za doktora nauka na Tehnološkom univerzitetu Chemnitz, Institut političkih nauka.


ISTANBUL (AA) - Rasizam je sveprisutan problem u Njemačkoj. Rasistički stavovi su postali sve prisutniji u politici nakon migrantske krize 2015. godine. Kao rezultat toga, 2017. godine je Alternativa za Njemačku (AfD) postala prva stranka krajnje desnice koja je ušla u Bundestag kao najveća opoziciona stranka od 1949. godine. Uprkos pandemiji i ratu između Rusije i Ukrajine koji su dominirali njemačkom politikom posljednjih godina, rasizam je i dalje trajna pojava.

- Izvještaj Instituta DeZIM izaziva zabrinutost

Njemački centar za istraživanje integracije i migracija (DeZIM- Institut) objavio je opsežan izvještaj pod nazivom "Rasistička realnost - kako se Njemačka nosi sa rasizmom?" koji govori o svakodnevnom rasizmu u toj zemlji. Institut je u izvještaju ispitao brojne aspekte njemačkog problema rasizma. Prema nalazima, 22 posto njemačkog stanovništva susrelo se s rasizmom u svakodnevnom životu, dok 35 posto nije.

Iako veliki broj Nijemaca odbacuje ovo gledište, 49 posto vjeruje da se pojedinci mogu podijeliti u takozvane "rase". Jedna trećina ispitanika podržava tezu da su određene etničke grupe prirodno vrijednije od drugih i da su određene kulture superiornije.

Nadalje, 27 posto ispitanika smatra da se socioekonomski disparitet u društvu može opravdati. Iako je 90 posto stanovništva svjesno da rasizam postoji, samo 60 posto vjeruje da rasizam vrše isključivo desni ekstremisti.

Isto tako, istraživanje pokazuje da se rasna svijest u njemačkoj javnosti razlikuje među različitim kategorijama. Dok se otprilike 60 posto stanovništva slaže da u Njemačkoj postoji rasizam protiv Jevreja i nebijelih osoba, samo 44,5 posto vjeruje da antimuslimanski rasizam postoji. Također, istraživanje sugeriše kako njemačka javnost ne vjeruje da je rasizam široko rasprostranjen društveni problem. Oko 33 posto ispitanika smatra da su oni koji su pogođeni rasizmom zapravo preosjetljivi, dok 52 posto smatra da su uplašeni. Više od polovine ispitanika smatra da je kritikovanje rasizma oblik ugnjetavanja njihove slobode izražavanja.

- Dvostruki standardi u rasističkoj retorici

Njemački problem rasizma usko je povezan s ulaskom AfD-a u Bundestag, odlaskom Angele Merkel sa mjesta kancelarke i rastućom nestabilnošću unutar Evropske unije. Politički diskurs drastično je izmijenjen pandemijom COVID-19, a rat Rusije i Ukrajine prebacio je fokus na sigurnosna pitanja. Ranijih godina su muslimanske izbjeglice bile te koje su predstavljale "prijetnju" Njemačkoj i EU-u, a danas su Rusi ti koji imaju negativan imidž u zemlji.

Nekoliko miliona ukrajinskih izbjeglica napustilo je zemlju i potražilo utočište u Evropi, prvenstveno u Poljskoj. Ovdje se može lako uočiti čak i diskriminacija između ukrajinskih izbjeglica i onih sa globalnog juga. Nekoliko medija objavilo je da ovim izbjeglicama nije dozvoljeno da pređu poljsko-ukrajinsku granicu, iako je izbjeglicama ukrajinskog porijekla dozvoljen ulazak. Činjenica da "ljudi plave kose i plavih očiju" još uvijek bježe od nasilja u današnjem svijetu "iznenadila" je zapadne medije. Ovo pokazuje kako je rasizam strukturalno i medijski vođen u zapadnim zemljama.

- Situacija je alarmantna

Bilo bi naivno vjerovati da rasizam više nije problem u Njemačkoj zbog pritiska drugih pitanja od pandemije do ekonomije i rata. Rasizam još uvijek postoji u njemačkom društvu, što se vidi po napadima u Hanauu prije dvije godine, na džamije u Chemnitzu i Halleu, te skrnavljenju grobova u Iserlohnu. Iako su neki političari poput nove ministrice unutrašnjih poslova Nancy Faeser - za razliku od njenog konzervativnog prethodnika Horsta Seehofera - više puta izjavljivali da islam pripada Njemačkoj, ovi primjeri i izvještaj DeZIM-Instituta pokazuju koliko je rasizam još uvijek duboko ukorijenjen u zemlji. Stoga treba napomenuti da uspjeh AfD-a na izborima 2017. nije bio jednokratan događaj. Uprkos malom padu, stranka zadržava dvocifreni procenat glasova. Ovo pokazuje kako krajnja desnica ima solidnu podršku u društvu.

Nedavno objavljen izvještaj DeZIM-Instituta sada se smatra jednim od najsveobuhvatnijih izvještaja o rasizmu u Njemačkoj. To je alarmantno jer pokazuje kako se rasizam, uglavnom prema muslimanima, može normalizovati u političkoj areni. Iako izjave trenutne njemačke koalicione vlade ističu da su islam i muslimanski građani dobrodošli u Njemačku, ovi komentari moraju biti potkrijepljeni djelima. Stoga njemački političari moraju odmah poduzeti preventivne mjere. U suprotnom, ne samo manjine već i Nijemci bi se suočili sa ozbiljnim poteškoćama u bliskoj budućnosti.


[1]https://www.bmfsfj.de/bmfsfj/aktuelles/presse/pressemitteilungen/viele-menschen-in-deutschland-sind-bereit-zu-engagement-gegen-rassismus--197156

[2]https://www.tagesschau.de/rassismus-studie-107.pdf

[3]https://www.zeit.de/politik/deutschland/2022-01/nacny-faeser-islam-migrationspolitik-islamismus-einwanderung-integration

[4]https://www.mdr.de/nachrichten/sachsen-anhalt/halle/halle/schuesse-moschee-islamisches-kulturzentrum-100.html

[5]https://www.tag24.de/chemnitz/crime/nach-feuer-vor-moschee-in-chemnitz-wir-gehen-von-einem-gezielten-angriff-aus-2290858

[6]https://www.sueddeutsche.de/politik/iserlohn-grabschaendung-reaktionen-1.5500587

[7]https://www.watson.ch/international/ukraine/449928855-ukraine-krieg-kritik-an-westlichen-medien-wegen-rassismus


*Mišljenja izražena u ovom članku su autorova i ne odražavaju nužno uređivačku politiku Anadolu Agency (AA).



Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.
Srodne teme
Bu haberi paylaşın