Balkan, Analiza Vijesti

ANALIZA - Može li Evropska politička zajednica biti odgovor na evropske probleme?

Ona ne može i ne treba biti osmišljena kao alternativa članstvu u EU-u, jer bi to potkopalo svrhu Unije u očima onih koji joj teže i zadalo težak udarac instrumentima meke moći koje Brisel dugo pokušava da gaji i ohrabruje

Assoc. Prof. Dimitris Tsarouhas   | 21.05.2022
ANALIZA - Može li Evropska politička zajednica biti odgovor na evropske probleme?

Istanbul

Piše: Prof. Dimitris Tsarouhas

- Autor je vanredni profesor na Odsjeku za međunarodne odnose Univerziteta Bilkent i drži katedru Jean Monnet za politiku Evropske unije.

ISTANBUL (AA) - Početkom maja 2022. godine, francuski predsjednik Emmanuel Macron predložio je stvaranje "Evropske političke zajednice" (EPC) koja bi uključivala zemlje članice Evropske unije (EU) i zemlje kandidatkinje, poput Ukrajine, Gruzije i Moldavije. Sve tri države nastoje ubrzati evropski put nakon ruskog napada na Ukrajinu.

Prijedlog je uključivao i Veliku Britaniju, sugerišući da povlačenje iz EU-a nije prepreka bliskoj saradnji u kontekstu predloženog EPC-a. Od energije do životne sredine i od sigurnosne do transportne politike, EPC bi, prema Macronu, mogao biti praktičan odgovor na višestruke izazove sa kojima se Evropa suočava. Njemačka je oprezno pozdravila prijedlog, a izvjesno je da će se o EPC-u dalje raspravljati između dvije vlade i šire. Međutim, da li je takva zajednica realna? Plus, koje bi bile posljedice njenog formiranja?

- Zašto je Francuska to predložila? -

Ruski napad na Ukrajinu promijenio je sigurnosnu agendu EU-a i učinio da bude tema broj jedan u razgovorima o mirovnim pitanjima. Prozapadna orijentacija Ukrajine više nije stvar diplomatije u pozadini, već navodna želja vlade koja uživa neviđenu podršku svog opkoljenog stanovništva. Institucije EU-a u ovom trenutku nisu mogle odbiti zahtjev Kijeva za članstvo, a Pariz je toga svjestan.

S druge strane, Francuska i neke druge zemlje članice bloka, kao što je Holandija, bile su i ostale nevoljne za nastavak proširenja. One tvrde da je 27-člana Unija već nefunkcionalna, a dalje proširenje samo će usporiti institucije, kao i smanjiti dodanu vrijednost Unije u očima građana. Iz tog razloga, Francuska je predložila novu metodologiju proširenja i, zajedno s Holandijom, u prošlosti je blokirala pristupne pregovore Albanije i Sjeverne Makedonije. Štaviše, Macron se uskoro suočava sa parlamentarnim izborima: rezultati predsjedničkih izbora i snažna pojava Marine Le Pen ukazuju na to da je euroskepticizam i dalje popularan u Francuskoj. Macronov prijedlog implicira da je EU potrebno više unutrašnjih reformi prije daljeg proširenja, što je dugogodišnji argument koji Pariz iznosi.

- Hoće li EPC ugledati svjetlo dana? -

Ovo je vrlo neizvjesno, jer su dva slična prijedloga ranije propala. Evropsku političku zajednicu prvi put su u jeku Hladnog rata predložile šest članica Unije, na ideju italijanskog federalističkog premijera Alcidea De Gasperija. To je propalo čim je francuska skupština 1954. godine odbacila prijedlog o formiranju Evropske odbrambene zajednice i o njemu se više nikada nije raspravljalo.

Francuski predsjednik Francois Mitterrand 1989. godine nastojao je dati novi zamah ideji Evropske konfederacije. Nikada nije postignut napredak, jer se Njemačka fokusirala na ponovno ujedinjenje i evropsku integraciju, a istočnoevropske države, baš kao Ukrajina, Gruzija i Moldavija danas, skoncentrisale se na članstvo u EU-u.

Iako je istina da je zbog ruskog rata u Ukrajini ispario osjećaj sigurnosti koji je Evropa iskusila nakon završetka Hladnog rata, Evropsku političku zajednicu trenutno prate uglavnom pitanja, a ne odgovori. Hoće li to biti zamjena za članstvo u EU-u, ili se može kreirati i kao prvi korak ka tome? Da li je predviđeno da uključi zemlje kandidatkinje, kao što su Albanija ili Sjeverna Makedonija, ili je predviđeno za novije kandidate čiju sigurnost vidno ugrožava Moskva? Hoće li to zahtijevati formiranje drugih institucija ili će biti svedeno na sastanke na vrhu između lidera radi političke koordinacije?

- EPC ne bi trebalo da bude alternativa EU-u -

Odgovori na navedena pitanja će odrediti i izvodljivost i doseg predložene Zajednice. EU ne može pobjeći od problema jednoglasnosti u vanjskoj i sigurnosnoj politici, koji podriva njen glas u svijetu i sposobnost da brzo djeluje kad god se pojave krize osim ako ne izvrši promjena ugovora. Ako je predložena zajednica zamišljena kao fleksibilan evropski odgovor koji uključuje, ali nadilazi države članice, to bi mogao biti značajan politički korak, maksimiziranje kolektivne težine Evrope i okupljanje članica i nečlanica EU-a.

Međutim, prve reakcije ukazuju na to da je ovo prilično optimistična procjena. Ukrajina je već nagovijestila nezadovoljstvo prijedlogom, smatrajući ga pokušajem odgode pristupanja EU-u. Jednom kada se predstavi njena konkretna struktura, takva zajednica može biti korisna samo u onoj mjeri u kojoj djeluje kao forum na visokom nivou za koordinaciju politika članica EU-a i institucija sa drugim evropskim državama zainteresovanim za zajedničko djelovanje i praktična rješenja nadnacionalnih izazova. Ona ne može i ne treba biti osmišljena kao alternativa članstvu u EU-u, jer bi to potkopalo svrhu Unije u očima onih koji joj teže i zadalo težak udarac instrumentima meke moći koje Brisel dugo pokušava da gaji i ohrabruje.

*Mišljenja izražena u ovom članku su autorska i ne odražavaju nužno uređivačku politiku Anadolu Agency.





Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.
Srodne teme
Bu haberi paylaşın