Svijet, Analiza Vijesti

ANALIZA – Kako će Bidenova izjava o takozvanom “genocidu“ utjecati na regionalnu saradnju i mir?

Umjesto davanja provokativnih izjava, administracija Bidena trebala bi potražiti načine da podrži postkonfliktni proces izgradnje mira i saradnje u regiji

Dr. Cavid Veliyev  | 07.05.2021 - Update : 07.05.2021
ANALIZA – Kako će Bidenova izjava o takozvanom “genocidu“ utjecati na regionalnu saradnju i mir?

Baku

Piše: Javid Valiyev

- Autor radi u Centru za analizu međunarodnih odnosa sa sjedištem u Bakuu (AIR). Šef je odjela koji se bavi vanjskom politikom Azerbejdžana na jugu Kavkaza, unutrašnjom i vanjskom politikom Turske i odnosima između Azerbejdžana i Turske.

Američki predsjednik Joe Biden je za događaje iz 1915. godine upotrijebio izraz “genocid“ i time izazvao burne pravne i političke rasprave. Pravni stručnjaci smatraju da je ovo politička izjava i da nema nikakve veze s međunarodnim pravom, dok politički eksperti vjeruju da izjava ne ide u prilog ni regionalnoj politici SAD-a, a još manje odnosima Turske i SAD-a i situaciji turskih građana armenskog porijekla. Potpuno oprečno, ta izjava ozbiljno može ugroziti postkonfliktni proces izgradnje mira na Južnom Kavkazu.

Shodno Međunarodnoj konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, međunarodni sudovi imaju ovlast utvrđivati da li se pojam genocida može primijeniti na neku situaciju, a takvu ovlast ne mogu imati politički lideri ili parlamenti. S tim u vezi, još uvijek ne postoji bilo kakva sudska odluka koja je događaje iz 1915. nazvala „genocidom“. Sudovi su došli do potpuno suprotnog zaključka u tom slučaju. Prema presudi Europskog suda za ljudska prava (ECHR) iz 2013. godine, događaji iz 1915. godine stvar su mjerodavnog suda, a ne ocjene političara.

Iako postoje neslaganja oko njenih pravnih implikacija, Bidenova će izjava nesumnjivo imati političke posljedice. Ona će gotovo sigurno imati negativne posljedice, posebno u pogledu mogućnosti saradnje u regiji Južnog Kavkaza nakon Drugog rata u Karabahu. Bidenova izjava predstavljena je kao pokazivanje podrške armenskim revanšistima, koji su pretrpjeli težak poraz u Drugom ratu u Karabahu i kao štetan korak ka regionalnoj saradnji. Predsjednik SAD-a Biden navodno je dan prije kontraverzne izjave u telefonskom razgovoru turskom kolegi Recepu Tayyipu Erdoganu kazao da je to bio njegov stav u posljednjih dvadeset godina i da mora održati riječ. Čini se da je ovo pojednostavljeno objašnjenje koje ne zvuči tačno. Na primjer, prije američkih predsjedničkih izbora 2008. godine, Barack Obama također je obećao armenskoj dijaspori i lobijskim organizacijama da će događaje iz 1915. nazvati "genocidom", ali on nikada nije izgovorio tu riječ tokom svog boravka u Bijeloj kući kako ne bi naštetio američko-turskim odnosima.

Bidenova izjava uslijedila je u vrijeme kada su Azerbejdžan i Turska zagovarali poslijeratnu saradnju u regiji, što je izazvalo duboko razočaranje u regiji. Savjetnik azerbejdžanskog predsjednika Hikmet Hadžijev nazvao je Bidenovu izjavu historijskom greškom. Tokom nedavnog telefonskog razgovora s američkim državnim sekretarom Anthonyjem Blinkenom, predsjednik Azerbejdžana Ilham Aliyev izrazio je snažnu podršku strateškom savezniku svoje države Turskoj, izjavivši da Turska ima ključnu pozitivnu ulogu u regiji u postkonfliktnom periodu i da je izjava američkog predsjednika zabrinula azerbejdžansko rukovodstvo i javnost.

Nakon Drugog rata u Karabahu, Azerbejdžan je dao tri konkretne ponude za inicijative u regiji: otvaranje željezničkih komunikacionih linija između Azerbejdžana, Armenije, Rusije i Turske, uspostavu šestostranog formata saradnje u regiji i integraciju u Azerbejdžan za Armene koji žive u Karabahu. Prema riječima predsjednika Ilhama Alijeva, cilj je bio smanjiti regionalne tenzije i spriječiti buduće ratove.

Iako je to još uvijek slučaj samo na ograničenim nivoima, u posljednje vrijeme u Armeniji postoji svojevrsna podrška za prijedloge Azerbejdžana i Turske za regionalnu saradnju. Neki armenski političari, uključujući Nikola Pashinyana, prepoznaju da je budućnost Armenije ugrožena bez regionalne saradnje. Upečatljiva je Pashinyanova izjava da bi Armenija trebala preispitati svoje odnose sa susjedima. Armenski predsjednik Armen Sarkissian također je tokom posjete Gruziji izjavio da bi Armenija trebala poboljšati odnose s Gruzijom i Azerbejdžanom.

Rješenjem pitanja Karabaha stvorene su i nove mogućnosti za Tursku i Armeniju, za uspostavljanje diplomatskih odnosa i otvaranje granice između njih. Izjave vlasti obje zemlje pokazuju da su spremne ići u tom smjeru. Jedno od glavnih pitanja između strana u ovom slučaju je pitanje povjerenja. Uzajamno povjerenje mora se uspostaviti uz diplomatske odnose dviju strana kako bi se postigla normalizacija odnosa između njihovih naroda. Bidenova izjava, s druge strane, podriva povjerenje između dva naroda i ugrožava normalizaciju odnosa.

„Napetost izazvana upotrebom ovog pitanja u parlamentarnim programima već decenijama nije poslužila zbližavanju dviju nacija; naprotiv, izaziva neprijateljska osjećanja i odgađa mir ", rekao je nedavno Sahak Mashalian, poglavar Armenske patrijaršije u Turskoj.

Kao rezultat Bidenove izjave, postoji mogućnost da se zahtjev za priznanjem takozvanog "genocida" ponovno pojavi na bilateralnoj agendi. Turska u tom pogledu ima jasan prijedlog: za uspostavu zajedničke komisije koja će istražiti događaje iz 1915. godine. Međutim, Armenija odbija ovaj prijedlog i protivi se objektivnom ispitivanju događaja. Stoga, Bidenova izjava podriva mogućnost pomirenja između Turske i Armenije.

Nadalje, postoje i revanšističke i radikalne nacionalističke opozicione grupe suprotstavljene Pashinyanu uoči junskih prijevremenih parlamentarnih izbora koji su najavljeni nakon nedavne Pashinyanove ostavke na funkciji premijera Armenije. Iako te grupe već dugo pokušavaju pridobiti podršku u Armeniji, zaostaju u toj podršci iza Pashinyana. Međutim, zbog Bidenove izjave, te radikalne grupe u Armeniji sada imaju priliku da se aktiviraju i dobiju na podršci. Stoga Bidenova izjava negativno utječe i na mogućnosti regionalne suradnje, i na predizborni proces u Armeniji, dajući vjetar u leđa radikalnim nacionalističkim grupama.

Čini se da Bidenova izjava nije u najboljem interesu ni turskih Armena. Poruke sućuti koje je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan upućivao turskim Armencima poslužile su za izgradnju ambijenta povjerenja u Turskoj u posljednjih 18 godina. Stoga Armenci koji žive u Turskoj izražavaju nelagodu zbog Bidenove izjave. Oni vjeruju da treće strane koriste armensko pitanje zarad političke dobiti. "SAD i EU uključeni su u to pitanje s političkim motivima", rekao je prošlog petka Bedros Sirinoglu, šef Saveza armenskih fondacija u Istanbulu, kritizirajući političke vlasti zbog instrumentalizacije incidenata iz 1915. godine. Izjavio je da je preduslov za empatiju s armenskim narodom ne poigravati se dostojanstvom turskog naroda, niti zauzimati neprijateljski stav prema Turskoj.

Kao što smo vidjeli, Bidenova izjava nije se svidjela ni Turskoj ni Azerbejdžanu, niti svim Armencima, već samo nekim radikalnim nacionalističkim krugovima u Armeniji i njenoj dijaspori. Ta izjava ugrožava regionalni mir, dok budućnost Armenije stavlja u škripac događaja koji su se dogodili prije više od jednog stoljeća. Umjesto davanja takvih provokativnih izjava, administracija Bidena trebala bi potražiti načine da podrži postkonfliktni proces izgradnje mira i saradnje u regiji. To bi pomoglo povećanju šansi za trajni mir između Turske i Armenije, kao i mir između Azerbejdžana i Armenije.

* Mišljenja izražena u ovom članku su autorska i ne odražavaju nužno uređivačku politiku Agencije Anadolu.

Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.