Svijet, Analiza Vijesti

ANALIZA - Kako tumačiti Bidenove izjave o dešavanjima iz 1915. godine?

Više faktora igralo je ulogu u tome da Joe Biden postane prvi američki predsjednik, još od Ronalda Reagana 1981. godine, koji je događaje iz 1915. nazvao "genocidom"

Prof. Dr. Yıldız Deveci Bozkuş  | 29.04.2021 - Update : 29.04.2021
ANALIZA - Kako tumačiti Bidenove izjave o dešavanjima iz 1915. godine?

Istanbul

Piše: Yildiz Deveci Bozkus

- Autorica je članica fakulteta na Univerzitetu "Yildirim Beyazit" u Ankari, na Odsjeku za kavkaske studije


ISTANBUL (AA) - Stupanjem na dužnost američkog predsjednika Joea Bidena 20. januara počela je nova era u odnosima Turske i Sjedinjenih Američkih Država (SAD). Poznato je da dvije strane imaju različite stavove o mnogim pitanjima, poput isključenja Turske iz projekta F-35 koji provode dvije države, američkih sankcija prema Zakonu o suzbijanju američkih protivnika sankcijama (CAATSA), pitanja S-400, zajedničke vojne vježbe SAD-a i Grčke, događaja u Karabahu, sporazuma o odbrani između Izraela i Grčke, odobrenja SAD-a za prodaju oružja upravi kiparskih Grka, američke podrške terorističkim organizacijama u Siriji, pitanja terorističke organizacije Fetullah (FETO) i događaja u sjevernom Iraku i Libiji. Ipak, nije se očekivalo sve do posljednjeg momenta da će Biden pomenutom dodati novo pitanje, te odnose dovesti do nepopravljive tačke. Biden je 24. aprila koristio izraz "genocid" u poruci koju je objavio u znak sjećanja na događaje iz 1915. godine.

Iako se nije očekivalo da će Biden napraviti takvu historijsku grešku, činjenica da nije kontaktirao Tursku, strateškog saveznika u NATO-u, dugo vremena nakon stupanja na dužnost već je bila određeni pokazatelj da između dviju strana pušu "hladni vjetrovi". Nakon što je objavljena Bidenova poruka od 24. aprila, američki ambasador u Ankari David Satterfield pozvan je u Ministarstvo vanjskih poslova Turske i tom prilikom je Turska iznijela opravdanu reakciju. Ministarstvo vanjskih poslova također je objavilo saopćenje u kojem je Turska osudila i navela da neće prihvatiti izraze u Bidenovoj izjavi, u kojoj su incidenti iz 1915. godine opisani kao "genocid".

- Šta je dovelo do odluke od 24. aprila? -

Više faktora igralo je ulogu u tome da Biden postane prvi američki predsjednik od Ronalda Reagana 1981. godine koji je događaje iz 1915. nazvao "genocidom". Ipak, najvažniji faktor ovdje bio je taj što su ovim saopćenjem incidenti iz 1915. godine postali žrtve domaćih i stranih političkih interesa, krenuvši putem bez povratka. Američka odluka od 24. aprila imat će ozbiljan utjecaj na tursko-američke i tursko-armenske odnose u narednim danima. Dakle, šta se promijenilo u SAD-u da su incidenti, koji su svake godine nazivani kao "Meds Yeghern" (Velika nesreća), opisani kao "genocid" 24. aprila 2021. godine?

Kao prvo, potrebno je skrenuti pažnju na uporan stav predsjedavajuće američkog Predstavničkog doma Nancy Pelosi, također demokrate, i utjecaj američke potpredsjednice Kamale Harris. Utjecaj armenske dijaspore u SAD-u i cijelom svijetu godinama, kako u vezi sa incidentima iz 1915. godine, tako i u mnogim drugim pitanjima, opće je poznata činjenica. Također, ne treba zaboraviti da armenska dijaspora upravlja ekonomskom moći, kao i unutrašnjim i vanjskim političkim utjecajem. Očigledno je da su pritisak armenske dijaspore na Bidenovu administraciju, Harris i Pelosi u unutrašnjoj politici i ekonomska moć dijaspore imali značajan utjecaj na to da Biden upotrijebi pomenuti izraz.

Prijedlozi za nazivanjem događaja iz 1915. godine "genocidom" već ranije su usvajani u Kongresu i njegovom gornjem tijelu, Senatu, kao i u 49 od 50 američkih država. Međutim, to što se Biden zalagao za armensku dijasporu tokom svoje predizborne kampanje također je imalo velikog utjecaja na ove odluke u kontekstu domaće politike. Iako su američki mediji ovaj korak predstavili kao pokazatelj značaja koji Biden pridaje pitanjima ljudskih prava, očito je da su u osnovi domaći politički interesi imali važan utjecaj na ovu izjavu. S ovog stajališta, takva odluka SAD-a protiv Turske, saveznice u NATO-u, izazvala je nenadoknadivu štetu za ionako slabe odnose. Još jedan slučaj zanosa su američki mediji koji tvrde da se ovim testiraju odnosi s Turskom.

Drugi važan faktor u donošenju te odluke bio je razvoj događaja tokom rata u Karabahu. Kao što je poznato, Sjedinjene Američke Države, iako su u Minsk grupi Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE), 30 godina nisu poduzimale inicijativu za rješavanje pitanja Karabaha i nije postignut nikakav napredak prema rješenju problema. SAD se također nije mnogo uključivao u sam tok rata u Karabahu, što je kod armenske dijaspore naišlo na nelagodu. Iako je SAD tvrdio da je prihvatio politiku neutralnosti pod izgovorom izbornog procesa za predsjednika, primijećeno je da je SAD zapravo distanciran zbog ruske politike. Stoga se može kazati da je SAD, koji joj nije mogao pružiti podršku koju je tražila tokom rata, ovom izjavom platio "krvavi novac" Armeniji.

- Šta znače izrazi u pismu? -

Bilo bi korisno pogledati značenje izraza koje je Biden koristio u svom pismu. Iako je izričit naglasak na "osmanskoj" državi, prikazan kako bi se izuzela Republika Turska, navodi da se "oni obavezuju da će spriječiti da se takav zločin ikad više ponovi", pokazuju kontradiktoran stav.

Nadalje, iako su neke grupe pozivanje na "Konstantinopolj" i datum 1915. godine protumačile kao pokazatelj da se poštuje osjetljivost Turske, to nema nikakve veze sa stvarnošću. Ono što je bitno u ovom pismu je da je korištena riječ "genocid". Također, ne zaboravimo da su mnoge osobe koje su bile zadužene za uspostavljanje Republike Turske bili turski intelektualci, aktivni u kasnim periodima Osmanskog carstva. Stoga, ne bi bilo ispravno shvatiti pismo kao naznaku da "SAD krivi Osmanlije, a ne Tursku". Takav stav najočitiji je primjer razmjera proračunate diplomatije koju je SAD nastojao postići ovim pismom. Iako je SAD implicitno naveo da ne krivi Republiku Tursku, ovaj stav ne odražava stvarnost, jer je Republika Turska nasljednik Osmanskog carstva, kako historijski tako i pravno. Upotreba imena "Konstantinopolj", umjesto Istanbul, također je problematično pitanje u ovom kontekstu.

- Kako tumačiti stavove turskih Armena? -

Poznato je da Armenci u Turskoj, posebno Hrant Dink, osjećaju nelagodu zbog upotrebe događaja 1915. godine kao političkog instrumenta. Izjava 85. poglavara Armenske patrijaršije u Turskoj Sahaka Mashaliana od najveće je važnosti. U ovom kontekstu, značajne su njegove riječi: "Rastužuje nas kada vidimo da patnje naših ljudi i sveto sjećanje na naše pretke neke države instrumentaliziraju u dnevnopolitičke svrhe."

Primjedbe Mashaliana iznesene u njegovoj izjavi da "razmatranje tenzija izazvanih ovim pitanjem na dnevnom redu parlamenata već decenijama ne služi zbližavanju dvaju naroda. Naprotiv, samo ga odgađa izazivanjem neprijateljskih osjećanja", još jednom pokazuju da je normalizacija sa Armenijom ključna u rješavanju ovog pitanja.

*Mišljenja izražena u ovom članku pripadaju autoru i ne odražavaju nužno uređivačku politiku Anadolu Agency (AA).

Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.
Srodne teme
Bu haberi paylaşın