Analiza Vijesti

ANALIZA - Azerbejdžan i Armenija dostigli treću fazu postkonfliktnog pomirenja

Predsjednik Ilham Aliyev izjavio je da je Armeniji iznio prijedloge o uvjetima konačnog mirovnog sporazuma, ali Armenija još nije odgovorila

Dr. Cavid Veliyev   | 05.06.2021
ANALIZA - Azerbejdžan i Armenija dostigli treću fazu postkonfliktnog pomirenja

Baku

Piše: Dr. Cavid Veliyev

- Autor teksta je voditelj Centra za analizu međunarodnih odnosa sa sjedištem u Bakuu.

Diplomatsko hrvanje još uvijek traje između strana nakon 44-dnevnog rata koji je završen odlučujućom pobjedom Azerbejdžana na Južnom Kavkazu. Nakon izjave predsjednika Azerbejdžana Ilhama Aliyeva da smo "spremni razgovarati o uvjetima konačnog mirovnog sporazuma", strane, uglavnom, kompletiravši prve dvije faze, razgovaraju o uvjetima treće faze postkonfliktnog pomirenja. U poslijeratnom periodu, dok sukobi na azerbejdžansko-armenskoj granici još uvijek traju, diplomatski pregovori između stranaka se i dalje vode.

- Prva faza: Okončanje armenske okupacije -

Deklaracija od 10. novembra, kojom je okončan 44-dnevni rat, zapravo nije samo deklaracija o prekidu vatre, već važan dokument u vezi s rješenjem problema. Ovim dokumentom, Armenija je prihvatila oslobađanje više od 300 naselja od strane azerbejdžanske vojske, a prema članovima 2. i 6. ove Deklaracije, donesena je i odluka o povlačenju Armenije iz preostale tri regije (Agdam, Kalbajar, Lachin) okupirane od strane Armenije. Član 4. predviđa povlačenje armenskih oružanih jedinica iz regija koje su također pod kontrolom ruskih mirovnih snaga. Članom 5. tripartitne Deklaracije uspostavljen je Centar za nadzor, koji zajednički vode Turska i Rusija, radi praćenja provedbe primirja u azerbejdžanskoj regiji Karabah. U skladu sa članom 8, strane su razmijenile tijela poginulih vojnika i vratile taoce. Azerbejdžan je vratio tijela preko 1.600 armenskih vojnika i vratio 70 ratnih zarobljenika. U skladu s članom 6, koridor Lachin bit će predan Azerbejdžanu, a novi koridor bit će izgrađen u naredne tri godine.

Prema članu 7. Deklaracije, odlučeno je da se povratak interno raseljenih osoba mora vršiti pod nadzorom UN-a. Ovo pitanje, prema riječima predsjednika Ilhama Aliyeva, bit će riješeno na vrijeme. Jedno od najvažnijih pitanja u završetku prve faze je odbijanje Armenije da dostavi karte minskih polja te, iako se tokom nedavne posjete Sergeya Lavrova Azerbejdžanu spekuliralo da će Armenija dostaviti ove mape, ovo pitanje tek treba biti riješeno.

Još jedno pitanje koje ostaje iz prve faze je procjena statusa armenskih vojnika koji su ušli na azerbejdžansko područje nakon Deklaracije od 10. novembra te su proglašeni teroristima, u skladu s međunarodnim pravom, jer su prekršili Deklaraciju ulaskom na azerbejdžanski teritorij i ubijanjem vojnika i civila. Armenska strana tvrdi da su ti vojnici ratni zarobljenici koje bi trebalo vratiti prema Deklaraciji od 10. novembra.

Sve u svemu, čini se da prva faza napreduje prema predviđenom planu. Iako su neki armenski političari i vojnici odmah nakon rata dali revizionističke izjave, sada se počinju miriti sa realnošću.

- Druga faza: Otvaranje saobraćajnih veza -

Druga faza počela se provoditi kao nastavak prve faze. Prema članu 9. tripartitne Deklaracije, komunikacijske i transportne rute između strana trebaju biti otvorene. Kao rezultat toga, 11. januara strane su potpisale novu deklaraciju i formiran je odbor koji čine zamjenici premijera Azerbejdžana, Armenije i Rusije. Prema posljednjim informacijama, komisija je do sada održala ukupno osam sastanaka.

Stručnjaci, zastupnici i sama komisija raspravljaju o uspostavljanju tri transportne veze. Prva je koridor Zengezur, koji prolazi između glavnog teritorija Azerbejdžana i njegove enklave Nakhchivana. Druga je između Armenije i Rusije i prolazi kroz Azerbejdžan, dok treća uključuje formiranje regionalne transportne mreže u kojoj učestvuju Turska, Iran i Gruzija.

Prema riječima predsjednika Ilhama Aliyeva, uspostavljanje ove transportne veze poboljšat će prilike regiona za mir i pomoć u prevenciji novih neprijateljstava. Međutim, ovo pitanje izazvalo je burnu raspravu u Armeniji uoči izbora. Stručnjaci vjeruju da ovo pitanje politiziraju ljudi iz opozicije uoči prijevremenih izbora. Ipak, uprkos prigovorima opozicije u Armeniji, proces o ovom pitanju se nastavlja. U svom obraćanju u parlamentu, premijer Nikol Pashinyan podsjetio je svoje protivnike na princip reciprociteta u diplomatiji, kazavši: "Ako im ne damo transportnu vezu, oni će učiniti isto."

Azerbejdžan je sa svoje strane započeo infrastrukturne radove oko pripreme za izgradnju ovih putnih pravaca. Ovaj razvoj događaja će također imati pozitivne implikacije na razvoj i normalizaciju tursko-armenskih odnosa.

- Treća faza: Razgraničenje i demarkacija granica -

Treća faza je potpisivanje sporazuma između Azerbejdžana i Armenije o razgraničenju i demarkaciji njihovih granica. Granica između Azerbejdžana i Armenije bila je pod armenskom okupacijom posljednjih 30 godina. Nakon oslobađanja teritorija Azerbejdžana, između dvije zemlje pojavilo se više od 500 kilometara granične linije; zato su na tim novim granicama potrebna razgraničenja i demarkacija. Ovo pitanje se posebno pojavilo 12. maja nakon napetosti u regiji Karagol, koja se nalazi između azerbejdžanske oblasti Lachin i armenske regije Sisyan. Ova napetost nastala je nakon posjete regiji ruskog ministra vanjskih poslova Sergeya Lavrova. Prema lokalnim medijima, za vrijeme posjete Lavrova, pripremljen je nacrt sporazuma između strana za određivanje granica. Prema nacrtu sporazuma koji je objavljen u lokalnim medijima, granice između strana bit će utvrđene prema vojnim mapama iz sovjetskog doba iz 1975/'76. U međuvremenu, Armenija će povući svoje vojne snage iz osam azerbejdžanskih sela, koja su uglavnom enklave, i dalje pod armenskom okupacijom.

U obraćanju u parlamentu o tom pitanju, Nikol Pashinyan izjavio je da je najvažniji zadatak armenskog naroda pokretanje nove ere mirnog razvoja za vlastitu budućnost. Također se čini da Pashinyan nema drugog izbora nego da nađe uzajamna rješenja za probleme s Azerbejdžanom, jer pokušaji internacionalizacije tog problema nisu dali nikakve rezultate.

Na armenskoj strani su se pojavile različite vrste reakcija u vezi s ovim pitanjem. Armenija je izgradila duboku „sigurnosnu“ platformu kao rezultat okupacije azerbejdžanskih teritorija. Nažalost, zbog lažne udobnosti okupacije, Armenija je ilegalno anektirala mnoga azerbejdžanska sela i u njih naselila svoje građane. Sada se azerbejdžanska vojska direktno suočava sa takvim „armenskim“ selima, a utvrđivanje granica samo pomoću mapa pokazalo se teškim.

Činjenica da se ova situacija podudara s predizbornim periodom u Armeniji još više komplikuje stvari. Pashinyana, koji je okrivljen za gubitak Drugog rata u Karabahu, njegovi protivnici i dalje prozivaju zbog dodatnih ustupaka.

Pashinyana su kritikovali, ne samo opozicija već i neki vladini zvaničnici poznati po svojoj radikalnoj retorici. Prema lokalnim medijima, bivši ministar vanjskih poslova Ara Ayvazyan odbio je potpisati sporazum o razgraničenju i demarkaciji granica. Predsjednik Armen Sarkisyan izjavio je da armenske vojne snage moraju poduzeti oštre preventivne mjere protiv Azerbejdžana tokom procesa razgraničenja i demarkacije granica. Ali činjenica je da Armenija nema druge mogućnosti nego pronaći rješenje svojih problema s Azerbejdžanom i Turskom.

- Prepreke konačnom mirovnom sporazumu -

Predsjednik Ilham Aliyev izjavio je da je Armeniji iznio prijedloge o uvjetima konačnog mirovnog sporazuma, ali Armenija još nije odgovorila. Također je naglasio da je Azerbejdžan spreman razgovarati o uvjetima tog konačnog mirovnog sporazuma s Armenijom. Uvjet Azerbejdžana za krajnji mirovni sporazum je jasan - dvije države moraju međusobno priznati teritorijalni integritet jedna druge.

Prema Georgeu Vanyanu, armenskom stručnjaku, armenska zajednica još nije spremna za konačni mirovni sporazum. Ovo je, ustvari, rezultat radikalnog i nacionalističkog raspoloženja koje su u zemlji podgrijavali čelnici Armenije u posljednjih 30 godina. Kao što je izjavio bivši armenski predsjednik Levon Ter-Petrosyan: "U Armeniji i dijaspori još uvijek nisu naučene lekcije ... To sugeriše da se armenski narod sprema za nove gubitke i tugu."

Petrosyan nagovještava da proces pomirenja ne odgovora armenskim radikalima i revanšistima. Zbog toga oni pokušavaju izbaciti iz kolosijeka mirovni proces izazivanjem provokacija. Međunarodna zajednica mora biti oprezna zbog takvih provokacija.

*Mišljenja izražena u ovom članku su autorska i ne odražavaju nužno uređivačku politiku Anadolu Agency (AA).

Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.
Srodne teme
Bu haberi paylaşın