Analiza Vijesti

ANALIZA - Šest mjeseci nakon Al-Ule: Da li je zaljevska kriza zaista završila?

Tenzije su i dalje duboko prisutne između država uključenih u krizu Vijeća za saradnju zaljevskih zemalja (GCC), a novi spor mogao bi izbiti u budućnosti

Jonathan Fenton-Harvey   | 08.07.2021
ANALIZA - Šest mjeseci nakon Al-Ule: Da li je zaljevska kriza zaista završila?

Istanbul

Piše: Jonathan Fenton-Harvey

- Autor je istraživač i novinar koji se fokusira na sukobe i geopolitiku na Bliskom Istoku i u Sjevernoj Africi, prvenstveno povezane s regijom Zaljeva

ISTANBUL (AA) - Kada je prestolonasljednik Saudijske Arabije Mohammad Bin Salman 5. januara zagrlio katarskog emira Tamima bin Hamada al Thanija u saudijskom gradu Al-Ulau, probudila se nada da bi to konačno moglo poboljšati prekid odnosa koji je dugo ometao Vijeće za saradnju zaljevskih zemalja (GCC).

Međutim, šest mjeseci kasnije, napetosti su i dalje duboko prisutne između država uključenih u krizu GCC-a. Iako se uspješno drže pod kontrolom, duboko ukorijenjene podjele znače da bi u budućnosti mogao izbiti novi spor.

Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Egipat i Bahrein pokrenuli su 5. juna 2017. blokadu Katara i prekinuli diplomatske veze s Katarom.

Zvanična Doha je optužena za potporu "terorizmu", a četiri države su Kataru dale ultimatum da u roku od 10 dana ispuni 13 zahtjeva, uključujući zatvaranje medijskih kuća poput Al Jazeere, prekid veza s Iranom, smanjenje vojne saradnje s Turskom i prekidanje navodnih veza s "terorističkim grupama". Katar je odbacio takve zahtjeve, a podjele su se nastavile usred beznadnih pokušaja rješavanja spora.

Ti su odnosi malo relaksirani, a Saudijska Arabija i Egipat preuzeli su vodstvo u poboljšanju veza s Katarom. Saudijskog Salmana je inauguracija američkog predsjednika Joea Bidena pritisnula na normalizaciju odnosa s Katarom, s obzirom na to da je Bidenov prethodnik Donald Trump ohrabrivao rijadskog prestolonasljednika. Štoviše, blokada je postigla jalove rezultate i za sobom povukla negativne diplomatske posljedice za Saudijsku Arabiju. Egipatski predsjednik Abdel Fattah al-Sisi bio je u sličnom položaju i otvorio se prema državama prema kojima je Kairo ranije bio antagonist, uključujući Katar i Tursku.

Iako su Rijad i Kairo predvodili napore na oživljavanju veza sa Dohom, Abu Dabi je oklijevao. Različiti ideali ukorijenjeni tokom Arapskog proljeća, uključujući podršku Katara opozicijskim pokretima i postrevolucionarnim vladama, protiv autoritarnih i kontrarevolucionarnih aktera i dalje žive. Nedostatak geopolitičkog poravnanja, prvenstveno vođen nezavisnom vanjskom politikom Dohe nakon što je izašla iz sjene Rijada, a koju je Abu Dabi nastojao zaustaviti, dodatno je produbio ovaj spor. Uz to, Bahrein [1] je također oklijevao da u potpunosti prihvati Katar, s obzirom na to da je sve više na strani Abu Dabija u regionalnim poslovima.

Zapravo, iako se UAE predstavio kao spreman da oživi veze s Dohom, posebno imajući u vidu razgovore [2] između dviju zemalja posljednjih mjeseci, malo je vjerojatno da će to dovesti do značajnih promjena. Ključna prekretnica mogli bi biti odnosi s Egiptom, iako je Kairo bio na strani Abu Dabija u katarskoj blokadi.

Od januara, UAE se predstavio kao potencijalni posrednik u sporu oko rijeke Nil, u kojem se i Egipat i Sudan protive izgradnji Velike etiopske renesansne brane (GERD) od 4,6 milijardi dolara. Kako su se strahovi Kaira i Kartuma zbog završetka brane produbljivali, a Etiopija planira da na ljeto nastavi s drugom fazom punjenja, Abu Dabi je predložio razne inicijative za posredovanje.

Međutim, egipatski zvaničnici smatrali su [3] da posrednički pokušaji UAE blago favoriziraju položaj Etiopije. Napokon, UAE je želio pojačati veze s Etiopijom, videći je kao ključnog saveznika za svoje geostrateške interese u regiji Roga Afrike.

Drugi faktori su možda doveli do daljnjeg narušavanja odnosa Emirata i Egipta, poput neuspjele potpore ofanzivi komandanta Halife Haftara u Libiji, zbog čega su se obje zemlje trudile podržati novog lidera. Uz to, zbližavanje Egipta s Turskom ove godine dodatno bi zaoštrilo veze, budući da se Abu Dabi još uvijek protivi Ankari, unatoč tome što pokazuje pozitivne znakove prema Turskoj, kao što je to slučaj s Katarom.

S druge strane, Katar je također ponudio [4] mogućnost posredovanja s Egiptom. U maju se Katar ponudio da posreduje između zemalja Nila uoči sastanka katarskog ministra vanjskih poslova Mohammeda bin Abdulrahmana Al-Thanija i njegovog egipatskog kolege Sameha Shoukryja kasnije tog mjeseca.

Egipat je otvoren za ponudu Katara. Uostalom, unatoč nekim stalnim razlikama s Katarom, Kairo očajnički želi osigurati međunarodnu podršku za svoj položaj na etiopskoj brani na Nilu, s obzirom na to da to vidi kao egzistencijalnu prijetnju vlastitom pristupu vodama Nila.

S obzirom na to da je Katar mogao pristupiti Egiptu i preuzeti vodeću ulogu u ponavljanju stava Arapske lige u prilog Egiptu, to bi moglo pokrenuti daljnji emiratski antagonizam prema Dohi. To bi moglo čak izazvati daljnje podjele između Dohe i Abu Dabija negdje drugdje u regiji, s obzirom na to da je UAE pokušao oslabiti uticaj Katara u istočnoj Africi, nastojeći pojačati vlastiti.

Inače, Katar je još jednom pružio podršku Tunisu, nakon što je u maju dodijelio [5] toj zemlji zajam od dvije milijarde dolara, nakon sastanka između katarskog emira i tuniskog premijera Hichema Mechichija, koji je također doveo do sporazuma o uspostavljanju jače veze u raznim sektorima. S obzirom na to da je Doha podržala islamističku stranku Ennahda, dok je UAE podržao reakcionare zbog njihovih ciljeva da izbace iz kolosjeka demokratsku tranziciju Tunisa, kao što su to pokušavali i na drugim mjestima na regionalnom nivou, ovo bi mogao biti još jedan trajni izvor napetosti.

Naravno, UAE je vodio ekspanzionističku i nezavisnu vanjsku politiku, nastojeći nadići svog tradicionalnog saveznika Saudijsku Arabiju, a to bi čak moglo posijati tenzije između Abu Dabija i Rijada u budućnosti. To se može vidjeti u ratu u Jemenu, gdje je UAE podržao separatističko Južno prijelazno vijeće (STC), a nedavno je [6] nastojao unaprijediti svoj strateški uticaj na jemenskim ostrvima, što bi se pokazalo ključnim za njihov uticaj na Crvenom moru.

Iako su Saudijska Arabija i UAE za sada još uvijek saveznici, njihovi bi odnosi se na kraju mogli donekle narušiti ukoliko se nastave boriti za vlastiti uticaj.

Zapravo, kao što se dogodilo 2014. godine, kvartet je povukao svoje ambasadore iz Dohe, što je otkrilo podjele između političkih agendi država članica. Kao što je postavilo temelje za krizu u GCC-u 2017. godine, ovo ukazuje na to da bi nove tenzije mogle ponovo izbiti u budućnosti, unatoč samitu u Al-Ulau.

Sve u svemu, jasno je da su podjele privremeno ublažene, a ne u potpunosti okončane. Stoga može biti samo pitanje vremena kada će ponovno eruptirati. Međutim, ovaj put, moglo bi biti drugačije, s obzirom na različitu viziju UAE s Egiptom i potencijalno Saudijskom Arabijom. To vjerojatno ne bi bio kvartet protiv Katara, ali individualistička vanjska politika UAE mogla bi ih dovesti u rivalstvo s Katarom, dok bi istovremeno mogle nastati i tihe tenzije između Abu Dabija protiv Kaira i Rijada.

Izvori:

[1] https://www.aa.com.tr/en/analysis/analysis-what-do-the-abraham-accords-entail-for-the-middle-east-and-north-africa/1981633

[2] https://economictimes.indiatimes.com/news/international/world-news/qatar-uae-working-towards-strengthening-relations-after-3-year-crisis-doha/articleshow/83144658.cms

[3] https://www.alaraby.co.uk/politics/%D9%88%D8%B3%D8%A7%D8%B7%D8%A9-%D8%A7%D9%84%D8%A5%D9%85%D8%A7% D8%B1%D8%A7%D8%AA-%D8%A8%D9%8A%D9%86-%D8%A7%D9%84%D8%B3%D9%88%D8%AF%D8%A7%D9%86-%D9%88%D8%A5%D8%AB%D9%8A%D9%88%D8%A8%D9%8A%D8%A7-%D8%AA%D8%AB%D9%8A%D8%B1-%D9%85%D8%AE%D8%A7%D9%88%D9%81-%D9%85%D8%B5%D8%B1

[4] https://www.independent.co.uk/news/qatars-top-diplomat-visits-egypt-amid-improving-ties-egypt-qatar-cairo-omar-albashir-foreign-ministry-b1853629.html

[5] https://www.dohanews.co/tunisian-pm-mechichi-in-successful-qatar-meetings/

[6] https://www.aa.com.tr/en/middle-east/uaes-military-presence-in-yemen-raises-concerns/2260190

*Mišljenje izneseno u ovom članku pripada autoru i ne odražava nužno uređivačku politiku Anadolu Agency (AA).


Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.